Završni radovi | FFOS-repository

: Alegorija u Kafkinu Procesu; Ivana Boroz
Franz Kafka autor je avangardnog romana Proces koji je objavljen 1925. godine. Naslov sugerira na cjelokupnu radnju romana koja se odvija oko zagonetnog i neobjašnjivog sudskog procesa glavnoga lika Josefa K. Jednostavnost radnje, indiferentnost i neinventivnost lika upućuju na mogućnost dodatnog tumačenja opisa i događaja. Svrha je ovog diplomskog rada argumentirati i ukazati na postojanje dubljeg i kompleksnijeg značenja romana. Prema tome, glavni je sadržaj rada istraživanje...

: Alegorija u dekonstrukcijskim čitanjima; Tajana Čengić
Rad će se baviti književnoteorijskim pristupom pri istraživanju alegorije i teorije dekonstrukcije. Pomoću povijesnog pregleda alegorije te dovodeći u vezu alegoriju sa simbolom, pokazat će se kako se alegorija može pronaći u svakom tekstu, kao strategija koja potajno usklađuje odnose unutar teksta i njegove izvantekstualne zbilje. Nastojat će se pokazati kako je u razdoblju romantizma alegorija imala negativan status figure koja ne daje pjesničkom geniju mogućnost da se do kraja...

: Alegorijska tumačenja Marulićevih djela na hrvatskome jeziku; Katarina Blekić
U uvodnim poglavljima se donosi književnopovijesni opis Marulića u nacionalnoj književnoj historiografiji, donosi se tematski i vrstovni opis Marulićevih djela na hrvatskome jeziku i temeljne retoričke i teorijske odrednice alegorije kao figure. U središnjem dijelu rada opisuju se alegorijske implikacije u Marulićevim hrvatskim djelima s uporištem u književnopovijesnoj monografiji Mirka Tomasovića. Alegorijske strukture detektiraju se u Marulićevim književnim tekstovima: u...

: Alegorijske matrice romana Toranj Ivana Kušana i Izvanbrodski dnevnik Slobodana Novaka; Irena Jukić
Zbivanja u hrvatskoj književnosti nakon Drugog svjetskog rata odvijala su se u neposrednoj vezi sa zbivanjima na političkoj sceni. Uvođenjem socijalističkog uređenja, umjetnost je postala oruđe ideologije, a književnosti je pripala agitacijska funkcija. Slobodnije umjetničko stvaranje i odmak od socrealističke prakse započinje sredinom 50-ih godina 20. stoljeća. Na književnoj sceni dominira krugovaška proza koja osporava postojeće društvene i kulturne strukture. Književni...

: Alegorijski smisao Knjige postanka; Marija Magdalena Cvitković
Knjiga Postanka prva je knjiga Biblije, najčitanije i najprevođenije knjige naše civilizacije. Oduvijek je plijenila pozornost svojim izvještajem o stvaranju svijeta i čovjeka. Brojni su bibličari pokušali odgonetnuti prva dva poglavlja Knjige postanka jer se u njima nalazi opis stvaranja svijeta od strane Boga, u roku od sedam dana. Ovaj rad donosi kratak uvid u Petoknjižje, prvih pet knjiga Biblije među kojima je i Knjiga postanka; govorit će se o problemima koji se vežu uz...

: Alegorijsko i povijesno u romanu Smrt Vronskog Nedjeljka Fabrija; Magdalena Glavačević
Hrvatski novopovijesni roman odlikuje spoj postmoderne i novohistorizma, što utječe na različitu koncepciju od Šenoine. Dok je Šenoin povijesni roman počivao na moralitetu ostavši povijesno nevjerodostojan, novopovijesni se hrvatski roman služi mogućnostima postmoderne unoseći u romane historiografske tekstove. Međutim, tu povijest više nije magistra vitae, što se posebno ističe u Fabrijevu romanesknu opusu, a glavne aktere ne čine važne političke ličnosti nego „mali“...

: Alegorijsko čitanja Jadnika V. Hugoa; Kristina Kasumović
U romanu „Jadnici“ prikazuju se različite perspektive francuskoga društvenog života u prvoj polovici devetnaestog stoljeća, pri čemu ne prevladava samo kritika društvenoga sustava, već je pružen sadržajan uvid i u čovjekov odnos s Bogom. Ovaj rad bavi se alegorijskim čitanjem duhovno-religijske komponente romana u odnosu na Bibliju kao semantički predložak. Alegorija je vrsta govora u kojemu se u svim stadijima njegova odvijanja više ili manje jasno nagovješćuju,...

: Alegorijsko čitanje naturalističkih Zolinih i Kumičićevih romana iz perspektive arhetipske kritike; Marijana Potalec
Rad obuhvaća obradu romana Eugena Kumičića i Emilea Zole. Romani koji se proučavaju su Nana i Therese Raquin čiji je autor Emile Zola te Gospođa Sabina i Olga i Lina Eugena Kumičića. Zolini romani predstavljaju sam začetak naturalizma u francuskoj književnosti, a time i u svijetu. Kumičić postaje Zolin sljedbenik i preuzima neke postavke naturalizma koje unosi u svoja djela koja su predmet ovog rada. Prikazani su opći elementi naturalizma koji je obilježio književni rad...

: Alegorijsko-eshatološki smisao Komunističkoga manifesta; Izabela Pleša
Mehanizmi opsivanja proleterskog i kapitalističkog društva u Komunističkom manifestu nesumnjivo su vrlo dalekosežni i aktualni, a njihova složenost upućuje na mogućnost alegorijskog dočitavanja teksta i utvrđivanja korištenja kršćanskih obrazaca. Marx i Engels željeli su tekstom Manifesta ocrtati stvaranje besklasnog društva, a kako bi vizualizirali što bi značio neuspjeh, ocrtali su apokaliptičnu viziju društva. Apokaliptični tonovi, snažne parole i budničarski...

: Aleksandar Ranković i djelovanje Uprave državne bezbjednosti (UDB-e) od 1944. do 1966.; Valentina Milković
Odjeljenje za zaštitu naroda (OZN-a) bila je jugoslavenska sigurnosno-obavještajna služba koju je Tito osnovao u Drvaru 13. svibnja 1944. godine. Prilikom osnivanja naznačeno je da će se OZN-a baviti obavještajnim i kontraobavještajnim djelovanjem, no njezina prava funkcija bila je pomoć u uspostavi i očuvanju komunističkog poretka u Jugoslaviji. Nakon reorganizacije 1946. godine, OZN-a je svoje djelovanje nastavila pod nazivom Uprava državne bezbjednosti (UDB-a). Od početka je...

: Aleksandar Veliki; Ivan Kruljac
Makedonija se od male države u nekoliko stoljeća razvila u najveću silu na svijetu. U 7. st. makedonski narod se formira od ilirskih i drugih indigenih naroda i nakon samo 3 stoljeća Makedonija se razvila u državu dovoljno moćnu da se obračuna sa, do tada, nedodirljivim Perzijskim Carstvom. Najveće vojne uspjehe ostvarili su pod vodstvom Aleksandra Velikog kojemu je otac Filip ostavio snažnu vojsku koja je vojno potpuno dominirala grčkim svijetom dok je Filip za svoje vladavine...

: Aleksandar Veliki u Perzijskom Carstvu: osvajanje Egipta; Antonija Krajnović
Aleksandar III. Veliki je bio jedan od najvećih vladara i osvajača svijeta. Naslijedivši svoga oca Filipa, sa svojih nepunih dvadeset godina dolazi na vlast i vlada velikim područjem dvanaest godina. Stekavši svo potrebno znanje od jednog od najvećih učitelja i filozofa Aristotela, počeo je graditi veliko i moćno carstvo. Svoju slavu je stekao svojim brojnim pohodima i osvojenim teritorijima te je svoju gotovo cijelu vladavinu proveo ratujući. Širio je utjecaj grčke kulture na...

Pages