Završni radovi | FFOS-repozitorij

: Žena nositeljica različitih obiteljskih uloga; Anamarija Jurinić
Uloge žena sve su brojnije i sve teže uskladive, no moguće je izdvojiti nekoliko glavnih uloga žena unutar obitelji. Ulogu supruge žena stječe ulaskom u brak. U braku su žena i muškarac ravnopravni te su si dužni međusobno pomagati, uzdržavati, poštivati i sporazumno donositi odluke. Rađanjem djeteta, žena stječe i ulogu majke. Njezina glavna dužnost u ulozi majke postaje odgojna, odnosno dužnost da odgoji dijete kao neovisnu, kritičku, autonomnu i samostalnu ličnost koja...

: Žena u Andriašijevu molitveniku "Put od raja najlašnji" (1686.); Vlatka Stojanović
Barokna nabožna književnost kao rezultat posttridentske katoličke obnove preuzela je zadatak obnove vjerskoga života u duhu katolicizma na širokom europskom području, uključujući hrvatske prostore. U korpusu nabožne književnosti molitvenik predstavlja jednu od najkorisnijih metoda za provedbu projekta katoličke obnove kao iznimno učinkovit apel čitateljskoj publici. Godine 1686. dubrovački franjevac Vitale Andriaši u Mlecima je objavio molitvenik Put od raja najlašnji...

: Žena u Došenovoj "Aždaji sedmoglavoj"; Sonja Milić
U ovom se završnom radu istražuje položaj žene u djelu Vida Došena Aždaja sedmoglava (1768). Nakon uvodnoga dijela u kojemu se prikazuju bitne odrednice prosvjetiteljstva, razdoblja u kojemu je živio i stvarao Vid Došen (o. 1720-1778), slijedi poglavlje u kojemu se opisuju značajke slavonske književnosti 18. stoljeća, a zatim poglavlje u kojemu se govori o Došenovim biobibliografijskim podatcima. U radu se najprije daje sažeti prikaz položaja žene do kraja 18. stoljeća, a...

: Žena u antičkom društvu i njezina uloga u kultu; Ivona Blatančić
Rad se bavi položajem žene u antičkom društvu te opisuje njezinu ulogu u religijskim obredima. Govori se o gotovo svim aspektima ženinog života ili onima koji su se u to vrijeme smatrali važnima. Opisuje se položaj žene u odnosu na muškarca te objašnjavaju stavovi muškaraca u odnosu prema ženama i koliko su oni djelovali na njihov društveni status. Na temelju relevantne literature govori se o obrascu ženina života, sve od djetinjstva do njezine uloge u braku i odgoju djece....

: Žene u Davidijadi Marka Marulića; Matea Ćurić
Tema ovog završnog rada obuhvaća ženske likove u Davidijadi Marka Marulića. U uvodu je objašnjen sadržaj pojedinih poglavlja. Rad sadrži popis svih žena koje se pojavljuju u epu, kroz nekoliko poglavlja i potpoglavlja prikazan je model žena kakav slijedi Marko Marulić te su opisane žene koje se uklapaju ili odstupaju od takvog modela. Prije samog opisa Marulićevog modela žena i njihovog opisa, iznesena su glavna obilježja Davidijade kao epskog djela. Bitno je naglasiti da...

: Žene u prapovijesti; Stjepan Pavlović
O položaju žene u prapovijesnim društvima postoje sasvim suprotstavljena mišljenja. Prvi put tom problemu pridaje se na značenju u 19. stoljeću objavom Bachofenova djela „Materinsko pravo“, kojim se otvara pitanje jesu li najranija ljudska društva bila matrijarhalna, a time je ujedno i doveden u pitanje postojeći rodni poredak te se problematizira odnos biološkog uvjetovanja i društvenog oblikovanja rodnog identiteta, što je imalo svoje implikacije i na arheološku i...

: Žene u rimskom svijetu; Martha Štrok
Ovaj se rad bavi pitanjem položaja i značaja žene u antičkom Rimu. Prikazuje kako je društvo shvaćalo ženu od samih početaka nastanka Rima ujedinjavanjem dvaju naroda zahvaljujući ženama. Kao ni danas, ni u starome Rimu nije postojalo jedno, striktno shvaćanje žene. Ne samo to, rimska kultura shvaćanja i odnošenja prema ženi razlikuje se od drugih antičkih kultura po tome što je žena imala više slobode i relativno bolji položaj. Ipak, to možemo uglavnom tvrditi za žene...

: Žene u svijetu knjige: čitateljice, spisateljice, vlasnice tiskara, knjigovežnica i knjižara; Dajana Sesar
U ovom radu govori se o ženama u svijetu knjige. Na temelju četiriju primjera žena prikazane su najreprezentativnija hrvatska čitateljica, dvije značajne hrvatske spisateljice, te prva zadarska tiskarica. Njihovo djelovanje u svijetu knjige obuhvaća razdoblje od 18. do 20. stoljeća. Na primjeru Dubrovkinje Marije Giorgi Bona najbolje je prikazano što je jedna plemkinja voljela čitati i kakvu vrstu literature je posjedovala u svojoj knjižnici. Žene su svojim odabirom literature...

: Ženidbena politika Marije Terezije; Josip Bradarić
Velik je dio života Marije Terezije osim političkih poteza bio prožet i ženidbenom politikom njene djece. Poučena negativnim iskustvima svojih predaka u ratu za španjolsko nasljeđe, kao i svojom borbom za prijestolje u ratu za austrijsko nasljeđe, Marija Terezija osigurala je budućnost austrijskoj kući sa svojih šesnaestero djece. U igri ženidbenih saveza Marija Terezija koristila je svoju djecu kao zalog i time osigurala veze s Burbonima, španjolskom i francuskom lozom. Josip...

: Ženska histerija i otpor ženskom pokretu u viktorijanskom dobu; Tonka Delić
Uloga žene u viktorijanskom dobu bila je ograničena na ulogu supruge i majke; instrumentu kojim se obično koristilo kako bi se očuvao tzv. prirodni poredak u kojemu muškarci vladaju svijetom, a žene domom. Kao što je to slučaj u svim povijesnim razdobljima, žene su bile podređene muškarcima te su i tijekom ovoga razdoblja ženin život kontrolirali muškarci i zakonske odredbe. Uvjeti su varirali u različitim državama, ali sve su imale obilježje patrijarhalnog društva....

: Ženski identiteti u Andrićevim propovijetkama; Tamara Damjanović
Ženski se identiteti u Andrićevim pripovijetkama trebaju promatrati kroz različite prizme. Prije svega, identitet se kao društvena, psihološka, filozofska pa i umjetnička i književnoteorijska pojava definira kao fluidan proces formiranja ličnosti nekog pojedinca uslijed međudjelovanja njegovih osobnih karakternih predispozicija i okoline u kojoj se razvija. Ženski se likovi u Andrićevim pripovijetkama javljaju na više razina: kao epizodni likovi, razrađeni karakteri i/ili...

: Ženski lik u romanu "Prokleta avlija" Ive Andrića; Lorena Klepo
U ovome će se radu prikazati različite percepcije ženskoga lika na osnovi ispričanih priča nepouzdanih pripovjedača Proklete avlije. Ženski likovi nisu djelatni likovi, ne pojavljuju se kao trodimenzionalne osobe, nego o njima doznajemo uz perspektive muških, ponajčešće sporednih likova. Riječ o statusu žene u patrijarhalnome društvu, doživljenima i komentiranima iz muškoga rakursa. Ženski se lik analizira iz pozicije nepouzdanih pripovjedača, a za potrebe ovoga rada...

Paginacija