O položaju žene u prapovijesnim društvima postoje sasvim suprotstavljena mišljenja. Prvi put tom problemu pridaje se na značenju u 19. stoljeću objavom Bachofenova djela „Materinsko pravo“, kojim se otvara pitanje jesu li najranija ljudska društva bila matrijarhalna, a time je ujedno i doveden u pitanje postojeći rodni poredak te se problematizira odnos biološkog uvjetovanja i društvenog oblikovanja rodnog identiteta, što je imalo svoje implikacije i na arheološku i historiografsku interpretaciju prapovijesti, a time i na žensku ulogu u prapovijesnim društvima. Čini se da ne postoje čvrsti dokazi o postojanju matrijarhata, a i mnoge idealizirane predodžbe o egalitarizmu, miroljubivosti, poligamiji i drastično drugačijem (u odnosu na patrijarhat) položaju žena u lovačko-sakupljačkim paleolitičkim i poljoprivrednim društvima ranog neolitika dovedene su u pitanje u novijim istraživanjima. Ipak se ne može reći da je položaj žene bio cijelo vrijeme nepromijenjen. Mijenjanje i napredovanje materijalnih uvjeta života iziskivalo je različite oblike društvene organizacije unutar kojih je žena imala drugačiju rodnu ulogu – nekad više, nekad manje povoljnu.