Završni radovi | FFOS-repozitorij

: Žanr fantastične književnosti na primjeru Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu Ransoma Riggsa; Paula Tisaj
U ovom se radu definira žanr fantastične književnosti na primjeru (dječjeg) suvremenog fantastičnog romana Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu američkog književnika Ransoma Riggsa. U radu se odvajaju pojmovi fantastika i fantastično te se definira fantastična književnost kao žanr prema Tzvetanu Todorovu i njegovu Uvodu u fantastičnu književnost. Prema nekim teoretičarima fantastična književnost poima se kao modus, a ne kao žanr jer se u mnogim elementima fantastika...

: Žanrovska obilježja "Ljubovnika"; Nina Huterer
Barok je razdoblje u književnosti i umjetnosti čiji se počeci uglavnom vežu uz nastup protureformacije sredinom 16. stoljeća, a kraj uz smrt Luja XIV. poslije 1700. godine. Naziv barok potječe od portugalske riječi barocco što označava biser nepravilna oblika, tvorevinu bolesne školjke, odnosno upućuje na nepravilnost kao najistaknutiju karakteristiku barokne književnosti. Žanrovska struktura hrvatske barokne književnosti sadrži četiri osnovna žanra: liriku i ep koji su...

: Žanrovska obilježja kriminalističkih romana Milana Nikolića; Vedrana Đurić
Milan Nikolić pionir je hrvatskog kriminalističkog romana, a poznat je i pod nazivom „virovitički Simenon“. U ovom diplomskom radu analiziraju se žanrovska obilježja nekoliko kriminalističkih romana Milana Nikolića. Prikazuju se obilježja podžanrova policijske procedure i „tvrdo kuhanoga“ krimića unutar njegovih romana budući da ta obilježja u njima dominiraju. Analiziraju se romani Prsten s ružom, Obračun na obali, Dosje 1714, Nije bilo slučajno i Četiri pokojna...

: Žanrovska obilježja novele u Cervantesovim Uzoritim novelama; Ana Majić-Mazul
Razdoblje renesanse darovalo je svijetu najvećeg španjolskog romanopisca svih vremena, Miguela de Cervantesa Saavedru. Miguel de Cervantes Saavedra rođen je 1547. godine. Vodio je vječnu borbu s neimaštinom, s dugovima i sa zlim jezicima. Unatoč tako nesretnoj životnoj situaciji radio je ustrajno, do posljednjeg daha. Umro je siromašan, ali slavan i siguran u sebe 22. travnja 1616. godine. Obaviješten i obrazovan, Cervantes se ogledao u svim književnim rodovima i mnogim književnim...

: Žanrovska profiliranost "Vjere iznenada"; Nataša Horvat
Nekadašnji renesansni i barokni književni sjaj u Dubrovniku polako zamire već u drugoj polovici sedamnaestoga stoljeća da bi u osamnaestom stoljeću potonuo. Stvaralačka snaga iz prethodnih razdoblja kao i kulturni život pada pod utjecaj inozemnih strujanja – francuskih, talijanskih; prevode se sve više znanstveni radovi, piše se na latinskom, drugim riječima, ponestalo je originalne maštovitosti. Kazališni život na dalmatinskim područjima, posebice u Dubrovniku, ugleda se na...

: Žargonizmi u djelima Pavla Pavličića; Ela Ristevski
U hrvatskom jeziku neologizmi nastaju semantičkom i formalnom neologizacijom, a njihova pojavnost izaziva promjene u jezičnom sustavu. Njihov je ostvaraj uobičajen i kada je riječ o žargonima koji se tvore na različite načine, a jedan od najzastupljenijih je izvođenje: sufiksima i prefiksima. U djelima Pavla Pavličića Krvnik u kući i Tri petka u travnju razmatra se ostvaraj žargona unutar književno-umjetničkog stila. To pokreće pitanje njihove zastupljenosti unutar raznih...

: Žena nositeljica različitih obiteljskih uloga; Anamarija Jurinić
Uloge žena sve su brojnije i sve teže uskladive, no moguće je izdvojiti nekoliko glavnih uloga žena unutar obitelji. Ulogu supruge žena stječe ulaskom u brak. U braku su žena i muškarac ravnopravni te su si dužni međusobno pomagati, uzdržavati, poštivati i sporazumno donositi odluke. Rađanjem djeteta, žena stječe i ulogu majke. Njezina glavna dužnost u ulozi majke postaje odgojna, odnosno dužnost da odgoji dijete kao neovisnu, kritičku, autonomnu i samostalnu ličnost koja...

: Žena u Andriašijevu molitveniku "Put od raja najlašnji" (1686.); Vlatka Stojanović
Barokna nabožna književnost kao rezultat posttridentske katoličke obnove preuzela je zadatak obnove vjerskoga života u duhu katolicizma na širokom europskom području, uključujući hrvatske prostore. U korpusu nabožne književnosti molitvenik predstavlja jednu od najkorisnijih metoda za provedbu projekta katoličke obnove kao iznimno učinkovit apel čitateljskoj publici. Godine 1686. dubrovački franjevac Vitale Andriaši u Mlecima je objavio molitvenik Put od raja najlašnji...

: Žena u Došenovoj "Aždaji sedmoglavoj"; Sonja Milić
U ovom se završnom radu istražuje položaj žene u djelu Vida Došena Aždaja sedmoglava (1768). Nakon uvodnoga dijela u kojemu se prikazuju bitne odrednice prosvjetiteljstva, razdoblja u kojemu je živio i stvarao Vid Došen (o. 1720-1778), slijedi poglavlje u kojemu se opisuju značajke slavonske književnosti 18. stoljeća, a zatim poglavlje u kojemu se govori o Došenovim biobibliografijskim podatcima. U radu se najprije daje sažeti prikaz položaja žene do kraja 18. stoljeća, a...

: Žena u antičkom društvu i njezina uloga u kultu; Ivona Blatančić
Rad se bavi položajem žene u antičkom društvu te opisuje njezinu ulogu u religijskim obredima. Govori se o gotovo svim aspektima ženinog života ili onima koji su se u to vrijeme smatrali važnima. Opisuje se položaj žene u odnosu na muškarca te objašnjavaju stavovi muškaraca u odnosu prema ženama i koliko su oni djelovali na njihov društveni status. Na temelju relevantne literature govori se o obrascu ženina života, sve od djetinjstva do njezine uloge u braku i odgoju djece....

: Žene u Davidijadi Marka Marulića; Matea Ćurić
Tema ovog završnog rada obuhvaća ženske likove u Davidijadi Marka Marulića. U uvodu je objašnjen sadržaj pojedinih poglavlja. Rad sadrži popis svih žena koje se pojavljuju u epu, kroz nekoliko poglavlja i potpoglavlja prikazan je model žena kakav slijedi Marko Marulić te su opisane žene koje se uklapaju ili odstupaju od takvog modela. Prije samog opisa Marulićevog modela žena i njihovog opisa, iznesena su glavna obilježja Davidijade kao epskog djela. Bitno je naglasiti da...

: Žene u prapovijesti; Stjepan Pavlović
O položaju žene u prapovijesnim društvima postoje sasvim suprotstavljena mišljenja. Prvi put tom problemu pridaje se na značenju u 19. stoljeću objavom Bachofenova djela „Materinsko pravo“, kojim se otvara pitanje jesu li najranija ljudska društva bila matrijarhalna, a time je ujedno i doveden u pitanje postojeći rodni poredak te se problematizira odnos biološkog uvjetovanja i društvenog oblikovanja rodnog identiteta, što je imalo svoje implikacije i na arheološku i...

Paginacija