Paginacija

The Family in Contemporary English Language Fiction 1980-2008
The Family in Contemporary English Language Fiction 1980-2008
Ljubica Matek
The aim of this thesisis to examine representations of family in contemporary English-language fiction and explain what impact the social, economic and ideological changes have on the family. So far, the term “family” has implied a very specific type of family: the traditional nuclear family. However, the analysis of the selected literary texts written in the period from 1980 to 2008 has shown that literary families are varied which points to the need to redefine the concept of family....
The Politics of Higher Education and American Academic Fiction 1950-1980
The Politics of Higher Education and American Academic Fiction 1950-1980
Jadranka Zlomislić
Despite the fact that the American academic novel has been well received by critics and readers alike, it is still relatively unknown and unexplored within the Croatian context. This dissertation offers the hypothesis that the academic novels as literary artifacts of their time are a part of interplay of discourses in higher education, which they both shape and are shaped by. Its purpose was to locate the discourses of the academic novels within other contemporaneous nonliterary...
Toponimija Đakovštine
Toponimija Đakovštine
Ivana Čatić
Doktorski rad Toponimije Đakovštine proučava toponimiju Đakova i sela koja pripadaju prostoru Đakovštine. Riječ je o cjelovitoj analizi toponima navedenoga prostora. Cilj je rada zabilježiti toponime Đakovštine te ih motivacijski analizirati. Toponimi su odraz kulture, društva, gospodarstva i duhovnosti određenoga kraja, a ujedno su okamenjeni jezični spomenici mjesnih govora Đakovštine. Nakon uvodnoga dijela slijedi geomorfološki i fitomorfološki opis Đakovštine, a potom...
Tvorba neologizama u hrvatskome jeziku nakon 1990. godine
Tvorba neologizama u hrvatskome jeziku nakon 1990. godine
Ana Mikić Čolić
U ovome radu pozornost je usmjerena na opis promjena u leksičkom i morfoderivacijskom sustavu hrvatskoga standardnog jezika koje nastaju kao posljedica semantičko-leksičkih inovacija, te najčešće proistječu iz potrebe društva za imenovanjem novih pojmova i pojava. Neologizacija se shvaća kao ukupnost procesa koji određuju stvaranje novih riječi u rječniku nekog jezika što implicira vrlo široko poimanje pojma neologizma kojim se, osim domaćih novih riječi koje su rezultat...
Uloga konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u sagledavanju razlika i sličnosti među kulturama hrvatskoga i anglosaksonskoga govornog područja
Uloga konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u sagledavanju razlika i sličnosti među kulturama hrvatskoga i anglosaksonskoga govornog područja
Ivana Čizmar
Cilj je ovoga rada dati prikaz i analizirati, unutar kognitivnolingvističke paradigme, ulogu konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA u sagledavanju razlika i sličnosti među kulturama hrvatskog i anglosaksonskog govornog područja. U analizi polazimo od konceptualne metafore ČOVJEK JE BILJKA čije se postojanje potvrđuje jezičnim izrazima, u oba jezika, analiziranim u radu. Metodama na konceptualnoj i tekstualnoj razini dobivamo potpuniju sliku koncepata i načina konceptualizacije u...
Uloga konceptualne metafore, metonimije i konceptualne integracije u hrvatskom političkom diskursu
Uloga konceptualne metafore, metonimije i konceptualne integracije u hrvatskom političkom diskursu
Snježana Babić
U žarištu su istraživanja u ovome radu slikoviti jezični izrazi koji se pojavljuju u hrvatskom političkom diskursu 2011. godine tijekom predizborne promidžbe za Sabor Republike Hrvatske. Pristupa im se s kognitivno-lingvističkog aspekta te se istražuje na kojemu se od tri kognitivna mehanizma slikoviti izrazi temelje: na konceptualnoj metafori, metonimiji ili konceptualnoj integraciji. Prije analize primjera iz korpusa elicitiranih iz transkripata različitih govorenih događaja,...
Utjecaj projektne nastave na socijalnu kompetenciju učenika
Utjecaj projektne nastave na socijalnu kompetenciju učenika
Ivana Šustek
Suvremeno društvo od pojedinca očekuje sposobnost aktivnog sudjelovanja u socijalnom kontekstu. Učenike stoga treba usmjeravati na razvoj socijalne kompetencije što podrazumijeva odgoj i obrazovanje za zajedništvo, aktivno sudjelovanje u društvu te snalaženje u situacijama koje zahtijevaju suradnju i timsko učenje. U ovom radu predstavljena je suvremena projektna nastava kao jedan od mogućih vidova aktivnog učenja koja svojim obilježjima doprinosi razvoju socijalne kompetencije...
Učinci jezičnog unosa i ostvaraja na uočavanje i usvajanje leksičkih jedinica u engleskom kao stranom jeziku
Učinci jezičnog unosa i ostvaraja na uočavanje i usvajanje leksičkih jedinica u engleskom kao stranom jeziku
Eva Lokotar Vojnović
Istaknuti jezični unos, kao vanjski mehanizam privlačenja pažnje, zasnovan na hipotezi razumljivoga jezičnoga unosa Stephena Krashena (1985) te implicitni i nenametljivi načini privlačenja pažnje u jezičnom ostvaraju, čije polazište čini hipoteza jezičnoga ostvaraja Merrill Swain (1985), dva su pristupa skretanja pozornosti učenika jezika na jezični oblik i značenje koji su u novije vrijeme pobudili zanimanje znanstvenika u području ovladavanja inim jezikom. Navedeni pristupi...
Značajke međusobno povezanog modela profesionalnog razvoja učitelja biologije
Značajke međusobno povezanog modela profesionalnog razvoja učitelja biologije
Ana Mirosavljević
Današnje se suvremeno društvo suočava s brojnim izazovima i promjenama uslijed kojih se i kontekst odgoja i obrazovanja neminovno mijenja. Takve brze promjene u razvojnim procesima društva zahtijevaju od učitelja cjeloživotno učenje i kontinuirani rad na sebi kako bi mogli pratiti te promjene i uspješno se nositi s njima. U tom smislu, kao odgovor na postavljene imperative odgojno-obrazovnog procesa nameće se provođenje i ostvarivanje profesionalnog razvoja učitelja. Suvremene...
Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi
Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi
Tatjana Ileš
Sadržajni i praktični dosezi doktorskog rada pod naslovom Šezdesete u hrvatskoj književnosti i kulturi pokazuju kako šezdesete godine 20. stoljeća u kulturi, u europskim i svjetskim razmjerima, mogu biti prepoznate kao zasebno mikro-razdoblje moderne kulturološke povijesti, a koje je društvenim i kulturnim procesima započetim upravo tada snažno, na nekim poljima i presudno, utjecalo na svijet u kojemu danas živimo. Jasno su, dakle, vidljivi nasljedovanje, aktualizacija i primjena...

Paginacija