Pages
-
-
Definiranje obitelji u suvremenom kontekstu
-
Gabriela Jurković Obitelj je jedna od najdugovječnijih institucija. Tradicionalno shvaćanje pojma obitelji odnosi se na heteroseksualne roditelje i djecu, a u daljoj prošlosti odnosi se na suživot više generacija pod istim krovom. Obitelj se tijekom povijesti mijenjala, stoga je interes proučavanja raznih znanstvenih područja, koja joj pristupaju na razne načine. Suvremena je obitelj suočena s brojnim promjenama koje su posljedica globalizacije i sve naglašenijih liberalnih težnji, koji nameću...
-
-
Dehumanized society in Brave new world and 1984
-
Dijana Kamenčak Dystopian novel developed out of utopian as a form of negative utopia. In dystopian novels characters are commonly placed in the futuristic, urban worlds affected by violent wars, human alienation, totalitarian state control and excessive use of technology. Human labour is subordinated to machines, and nature resources are abolished as non-profitable. Superior minority controls all the information. Main protagonists try to fight the social order and to restore the old way of life. Orwell and...
-
-
Deindividuacija u navijačkim skupinama
-
Vana Vučina Nogomet je jedan od najproširenijih sportova na svijetu, a uz njega dolaze i brojne navijačke skupine. Navijačke skupine mogu pokazivati antisocijalna ponašanja uključujući nasilje, paljenje baklji, demoliranje stadiona i ostale oblike nereda i huliganizma. Pojavljivanju ovakvih agresivnih ponašanja pridonosi i deindividuacija, odnosno slabljenje uobičajenih stega u ponašanju. Postoje dva glavna čimbenika koja dovode do deindividuacije, a to su difuzija odgovornosti i veći stupanj...
-
-
Dekameron Giovannija Boccaccia prema srednjovjekovnom exemplumu
-
Anamaria Vukašinović Cilj ovog završnoga rada usporedba je Boccacciove zbirke novela Dekameron sa srednjovjekovnim exemplumom koji svoje ishodište ima u grčko-rimskoj kulturi. Srednjovjekovni je exemplum obrnuti Boccacciov Dekameron u ozračju antičkog utjecaja. Iščitavajući zadane predloške, detektirali smo karakteristike značajne za razdoblje renesanse, a ujedno i Boccacciove zbirke novela koja pripada navedenome razdoblju. Govoreći o Dekameronu, važno je spomenuti i osnovne značajke...
-
-
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika - jezik i
identitet u kontekstu Hrvatskog proljeća
-
Anita Demše Glavna okosnica ovoga rada su događaji vezani uz objavu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 17. ožujka 1967.: zbog čega je i kako do nje došlo te koje su posljedice njezina objavljivanja za njezine zagovornike i Hrvatsku. Neposredan utjecaj na događaje koji su prethodili Deklaraciji imala je komunistička vlast u Jugoslaviji, koja je provodila politiku samoupravljanja, odnosno, potiskivanja nacionalnih obilježja. Osim toga, prikazan je odnos komunističkih...
-
-
Dekonstrukcija nacionalnog identiteta u javnom kulturnom djelovanju Olivera Frljića
-
Bono Cvitkušić Nacionalni identitet stvaranjem nacionalnih država proljećem naroda 1848. godine mnogim ljudima predstavlja jedan od integralnih čimbenika kojim oni razumijevaju sebe i poistovjećuju se s drugim ljudima koji pripadaju istoj naciji. Nacionalni identitet iz vizure eminentnih teoretičara nacije, poput Andersona, može imati blagotvoran utjecaj na pojedinca, stvarajući u njemu osjećaj sigurnosti posredstvom pounutrenja vjere, kontinuiteta postojanja nacije i stvaranja kohezije u društvu....
-
-
Dekonstruktion des Dramas bei Heiner Müller
-
Katina Rajkovača Die Diplomarbeit beinhaltet eine Untersuchung der neuzeitlichen Strömungen im Theater, die mit der Bezeichnung postdramatisch verbunden werden können. Die theoretische Basis bildet Hans-Thies Lehmans Auseinandersetzung mit dieser Thematik „Postdramatisches Theater“. Anhand dreier Werke Heiner Müllers wird die Entwicklung vom dramatischen zum postdramatischen Theater geschildert. Das Stück Die Schlacht hat hierbei die Rolle eines Vorzeigewerks bzw. Zwischenwegs Müllers gradueller...
-
-
Demografski korelati religioznosti
-
Ana-Tadijana Mikić Religija kao društvena činjenica ima jednu od važnijih uloga u održavanju kolektivne svijesti i moralnih vrijednosti u većini društava svijeta. I dok ovo vrijedi za društva u cjelini, činjenica je da stupanj religioznosti oscilira od pojedinca do pojedinca. Postoje brojni činitelji koji čine određenu skupinu ljudi više ili manje religioznom od neke druge skupine, ali ovaj rad fokus stavlja prvenstveno na vezu između religioznosti i demografskih činitelja poput dobi, spola,...
-
-
Demografski procesi i društveni razvoj Hrvatske
-
Andrea Dumančić U radu se istražuju demografski procesi i načini njihovog utjecaja na društveni razvoj Hrvatske. Kako bi se prikazali i objasnili demografski procesi, istražen je pojam demografije te što pojedini teoretičari iznose o samom pojmu i kako ga dijele. U radu je pozornost stavljena na demografske procese u Hrvatskoj pomoću analize raznovrsnih teorijskih stajališta. Govori se i o starenju stanovništva, točnije prirodnoj depopulaciji kao dugoročnoj odrednici kretanja stanovništva...
-
-
Demonološka bića hrvatskih usmenih predaja
-
Antonija Marić Tema ovog završnog rada su demonološka bića hrvatskih usmenih predaja. U uvodu će najprije biti pojašnjena sama usmena književnost, a zatim i podjela usmenih predaja. Nakon toga navest će se koja su to demonološka bića hrvatskih tradicijskih vjerovanja. Potom slijedi klasifikacija demonoloških bića u hrvatskim usmenim predajama, počevši od vukodlaka, a zatim slijede vile, vještice, pa naposljetku more. O svakom od navedenih bića bit će opisano na koji način postaju, njihovo...
-
-
Depresija i suicidalno ponašanje u adolescenciji
-
Lana Vučinić Depresija je poremećaj raspoloženja kojeg karakterizira tužno, razdražljivo raspoloženje i anhedonija. Suicidalno ponašanje usko je vezano uz depresiju, a ono obuhvaća široki spektar rizičnih ponašanja (primjerice suicidalne ideje, samozljeđivanje, samoubojstvo). Svjetske statistike (WHO, 2021) ukazuju na porast stopa depresije i samoubojstva u adolescenciji. Unutar tog prijelaznog razdoblja u odraslu dob, zapažaju se spolne razlike u depresiji dok spolne razlike u broju...
-
-
Depresija u Leskovarovih junaka
-
Iva Majić-Mazul Godine 1891. Janko Leskovar objavljuje u „Vijencu“ novelu „Misao na vječnost“ koja se ujedno smatra i početkom razdoblja hrvatske moderne. Za razliku od realističke književnosti u stvaralaštvu Janka Leskovara vidljivo je tematsko odstupanje i primjena novih književnih postupaka u kompoziciji i izgradnji fabule. Književnost se sve više počinje baviti individualnim duševnim zbivanjima protagonista, a pojačava se i zanimanje za dekadenciju te za tjelesnu i duhovnu klonulost....
Pages
