Paginacija

Dekonstrukcija nacionalnog identiteta u javnom kulturnom djelovanju Olivera Frljića
Dekonstrukcija nacionalnog identiteta u javnom kulturnom djelovanju Olivera Frljića
Bono Cvitkušić
Nacionalni identitet stvaranjem nacionalnih država proljećem naroda 1848. godine mnogim ljudima predstavlja jedan od integralnih čimbenika kojim oni razumijevaju sebe i poistovjećuju se s drugim ljudima koji pripadaju istoj naciji. Nacionalni identitet iz vizure eminentnih teoretičara nacije, poput Andersona, može imati blagotvoran utjecaj na pojedinca, stvarajući u njemu osjećaj sigurnosti posredstvom pounutrenja vjere, kontinuiteta postojanja nacije i stvaranja kohezije u društvu....
Dekonstruktion des Dramas bei Heiner Müller
Dekonstruktion des Dramas bei Heiner Müller
Katina Rajkovača
Die Diplomarbeit beinhaltet eine Untersuchung der neuzeitlichen Strömungen im Theater, die mit der Bezeichnung postdramatisch verbunden werden können. Die theoretische Basis bildet Hans-Thies Lehmans Auseinandersetzung mit dieser Thematik „Postdramatisches Theater“. Anhand dreier Werke Heiner Müllers wird die Entwicklung vom dramatischen zum postdramatischen Theater geschildert. Das Stück Die Schlacht hat hierbei die Rolle eines Vorzeigewerks bzw. Zwischenwegs Müllers gradueller...
Demografski korelati religioznosti
Demografski korelati religioznosti
Ana-Tadijana Mikić
Religija kao društvena činjenica ima jednu od važnijih uloga u održavanju kolektivne svijesti i moralnih vrijednosti u većini društava svijeta. I dok ovo vrijedi za društva u cjelini, činjenica je da stupanj religioznosti oscilira od pojedinca do pojedinca. Postoje brojni činitelji koji čine određenu skupinu ljudi više ili manje religioznom od neke druge skupine, ali ovaj rad fokus stavlja prvenstveno na vezu između religioznosti i demografskih činitelja poput dobi, spola,...
Demografski procesi i društveni razvoj Hrvatske
Demografski procesi i društveni razvoj Hrvatske
Andrea Dumančić
U radu se istražuju demografski procesi i načini njihovog utjecaja na društveni razvoj Hrvatske. Kako bi se prikazali i objasnili demografski procesi, istražen je pojam demografije te što pojedini teoretičari iznose o samom pojmu i kako ga dijele. U radu je pozornost stavljena na demografske procese u Hrvatskoj pomoću analize raznovrsnih teorijskih stajališta. Govori se i o starenju stanovništva, točnije prirodnoj depopulaciji kao dugoročnoj odrednici kretanja stanovništva...
Demonološka bića hrvatskih usmenih predaja
Demonološka bića hrvatskih usmenih predaja
Antonija Marić
Tema ovog završnog rada su demonološka bića hrvatskih usmenih predaja. U uvodu će najprije biti pojašnjena sama usmena književnost, a zatim i podjela usmenih predaja. Nakon toga navest će se koja su to demonološka bića hrvatskih tradicijskih vjerovanja. Potom slijedi klasifikacija demonoloških bića u hrvatskim usmenim predajama, počevši od vukodlaka, a zatim slijede vile, vještice, pa naposljetku more. O svakom od navedenih bića bit će opisano na koji način postaju, njihovo...
Depresija i suicidalno ponašanje u adolescenciji
Depresija i suicidalno ponašanje u adolescenciji
Lana Vučinić
Depresija je poremećaj raspoloženja kojeg karakterizira tužno, razdražljivo raspoloženje i anhedonija. Suicidalno ponašanje usko je vezano uz depresiju, a ono obuhvaća široki spektar rizičnih ponašanja (primjerice suicidalne ideje, samozljeđivanje, samoubojstvo). Svjetske statistike (WHO, 2021) ukazuju na porast stopa depresije i samoubojstva u adolescenciji. Unutar tog prijelaznog razdoblja u odraslu dob, zapažaju se spolne razlike u depresiji dok spolne razlike u broju...
Depresija u Leskovarovih junaka
Depresija u Leskovarovih junaka
Iva Majić-Mazul
Godine 1891. Janko Leskovar objavljuje u „Vijencu“ novelu „Misao na vječnost“ koja se ujedno smatra i početkom razdoblja hrvatske moderne. Za razliku od realističke književnosti u stvaralaštvu Janka Leskovara vidljivo je tematsko odstupanje i primjena novih književnih postupaka u kompoziciji i izgradnji fabule. Književnost se sve više počinje baviti individualnim duševnim zbivanjima protagonista, a pojačava se i zanimanje za dekadenciju te za tjelesnu i duhovnu klonulost....
Depresija u adolescenciji
Depresija u adolescenciji
Andrea Barišić
Depresija se definira kao poremećaj raspoloženja koji najčešće uključuje ustrajno tužno raspoloženje, gubitak interesa i uživanja te smanjenje energije. Adolescencija jest razdoblje u kojem dolazi do povećanja prevalencije depresije, a mogući razlozi povećanja su brojne biološke (primjerice razvoj mozga i promjena razine hormona), kognitivne (primjerice apstraktno mišljenje) i socijalne (primjerice prvi romantični odnosi) promjene koje se događaju u adolescenciji. Otprilike...
Depresija u djece i adolescenata
Depresija u djece i adolescenata
Paula Ćurić
Ovaj rad pobliže opisuje kliničku sliku depresije u djece i adolescenata koja danas postaje sve učestalija, dok je broj identificirane djece i dalje značajno nizak. U radu su predstavljeni najčešći oblici depresivnih poremećaja te su detaljno opisani rizični i zaštitni faktori poput osobina ličnosti i karakteristika okoline, kako bi se razumjeli osnovni procesi u razvoju normalnog i patološkog ponašanja i doživljavanja. Obrađeni su i simptomi koji ukazuju na postojanje...
Depresivnost i poremećaji raspoloženja adolescenata
Depresivnost i poremećaji raspoloženja adolescenata
Anja Lončarić
Cilj prikazanog rada je objasniti pojam depresivnosti i depresivnih poremećaja unutar razdoblja adolescencije te prikazati na koji način depresivnost utječe na adolescente i njihov emocionalni, kognitivni i bihevioralni razvoj. Depresija je zajedno s anksioznošću postala jedan od glavnih problema suvremenog društva. Na pojavu depresije utječu različiti čimbenici, a neki od njih su neprijateljska obiteljska okolina, depresivnost roditelja, tuga, gubitci, stresne životne situacije...
Depresivnost kao javnozdravstveni problem današnjice
Depresivnost kao javnozdravstveni problem današnjice
Tina Majdak
Ovaj završni rad bavi se temom depresije kao sveprisutnog javnozdravstvenog problema današnjice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 10% svjetskog stanovništva boluje od depresije. Smatra se da je broj oboljelih i veći jer mnogi koji od nje pate ne prepoznaju depresiju i ne traže pomoć. Kod većine ljudi depresija se javlja prije 40. godine života, a podaci upozoravaju na to da sve više mlađih ljudi obolijeva od te bolesti. Žene su dvostruko podložnije...

Paginacija