Paginacija
-
-
Ženski likovi u Gundulićevim dramama
-
Nataša Brocić Barok kao književna epoha između renesanse i klasicizma obuhvaća razdoblje od sredine 16. do sredine, odnosno kraja 17. stoljeća, a karakteriziraju ga mističnost i iracionalnost, oštra sučeljavanja svjetla i tame, kićenost, dekorativnost i pompoznost te često sukobljavanje antičke mitske simbolike u oblikovanju književnog djela. Ivan Gundulić jedan je od najpoznatijih hrvatskih baroknih pisaca koji je svojim dramama utjecao na kazalište toga razdoblja. Rad je sedmerodijelno...
-
-
Ženski likovi u Nalješkovićevim "Komedijama"
-
Ivana Belak Temeljni je predmet ovoga rada istražiti i analizirati ženske likove u Nalješkovićevim dramskim djelima. Svrha je rada uočiti položaj ženskih likova i odnos muškaraca i društva prema njima. Iščitavanjem tekstova i pronalaženjem citata iz djela izdvojene su situacije, riječi i odnosi koji definiraju položaj žene u vrijeme renesanse kada je živio i stvarao Nikola Nalješkovića (o. 1500.-1587.). Nalješković je kao jedna od središnjih figura hrvatske renesansne književnosti...
-
-
Ženski likovi u Osmanu
-
Ana Naplačić U radu je riječ o ženskim likovima u Osmanu Ivana Gundulića. Samo je Mustafina majka povijesno vjerodostojan lik, dok su ostali – Krunoslava, Sokolica i Sunčanica – izmišljeni i pripadaju viteško-romantičnom tematskom svijetu epa. Svaki od navedenih likova bit će predstavljen po svojem mjestu u fabuli i karakteristikama: Mustafina majka je dominantna žena koja se želi dokopati vlasti, Sokolica i Krunoslava su žene-ratnice, dok je Sunčanica utjelovljenje kreposti.
-
-
Ženski likovi u prozama Josipa Kozarca
-
Antonija Vidović U ovom završnom radu, pod naslovom Ženski likovi u prozama Josipa Kozarca, govorit će se o ženskim likovima. Prvo će se reći nešto općenito o položaju žene i njezinim ulogama kroz stoljeća te će se opisati tipovi žena u književnosti od kojih će i svaki biti oprimjeren. Naglasak će biti na tipovima ženskih likova u 19. st., budući da je to bilo razdoblje stvaralaštva Josipa Kozarca. Nadalje, karakterizacije ženskih tipova primjenit će se na odabrane Kozarčeve...
-
-
Ženski likovi u prozi Janka Leskovara
-
Marina Pervan Leskovar je inaugurator hrvatske moderne u književnom smislu, a među kritičarima je posebno popularan i poznat po muškim likovima. U radu je pak naglasak stavljen na ženske likove, posebice zato što se njime nitko od književnih kritičara i povjesničara nije bavio. U radu i analizi vodila sam se postavkama feminističke kritike. Na primjeru Leskovarovih pripovijedaka, sagledala sam situaciju žene s početka dvadesetog stoljeća i pokušala uvidjeti na koji se način ona ostvaruje...
-
-
Ženski subjekt u suvremenom hrvatskom pjesništvu
-
Dina Dedić Diplomski rad Ženski subjekt u suvremenom hrvatskom pjesništvu sužava svoje dijakronijsko područje te analizira niz pjesama nastalih i objavljenih u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, propitujući tako subjekt s kojim suvremena otpočinje te nudeći tako mogućnost daljnjih analiza razvojnoga tijeka subjekta kroz suvremeno hrvatsko pjesništvo. S obzirom na manju recepcijsku te izdavačku pozornost za žensko pismo tada, pjesme su preuzete iz niza časopisa koji su izlazili te je...
-
-
Život i rad Svete Braće
-
Tea Srednoselec U ovome će se radu pokušati dodatno opisati i objasniti važnost i golema uloga Konstantina Ćirila i Metoda ili, u narodu raširenije, Svete Braće. Konstantin Ćiril i Metod rođeni su u Solunu pa se zbog toga često u literaturi, uz Svetu Braću, može pronaći kako piše i Solunska Braća, ali i Slavenski apostoli. U radu će se koristiti izraz Sveta Braća. Sveta su se Braća, a posebice Konstantin Ćiril, odlikovala izrazitom oštroumnošću, bili su istaknuti intelektualci svojega...
-
-
Život i vladavina Kleopatre VII.
-
Veronika Završki Slavna dinastija Ptolemeja došla je na vlast nakon smrti Aleksandra Makedonskog, a završila najslavnijom i najegzotičnijom kraljicom te dinastije – Kleopatrom VII. Rođena je oko 69. godine prije Krista, a na tron svoga oca zasjeda 51. pr.Kr. Vladavinu započinje dijeleći tron s bratom i suprugom Ptolemejem XIII., ali uz pomoć Julija Cezara zadobiva prijestolje za sebe. Tu se razvija ljubavna veza između Cezara i Kleopatre te mu ona, tvrdeći da je njegovo, rađa sina Cezariona....
-
-
Životne priče baka iz Bebrine, Brodskoga Stupnika i Dubočca
-
Brigita Mikajević U etnologiji zanimanje za pisanje o vlastitu životu javlja se u kasnim sedamdesetim godinama 20. stoljeća. U literaturi životne priče definirane su kao pripovijesti pojedinaca o događajima i doživljajima iz vlastitoga života. Ovaj se rad bavi životnim pričama triju baka iz Brodskoga Stupnika, Bebrine i Dubočca. U radu se pokušava terminološki odrediti pojam životna priča nasuprot pojmu pričanja o životu. Životne priče prikupljene su polustrukturiranim intervjuom koji je...
-
-
Životopis Marka Marulića prema Frani Božičević Natalisu
-
Jelena Rošić Na temelju relevantne literature i korpusa prikupljene, u ovome završnome radu bit će prikazan životni put poznatoga splitskoga pjesnika i pisca, koji je ostavio dubok trag u hrvatskoj i svjetskoj književnosti, Marka Marulića i to prema bilješkama i svjedočenju od strane njegovog suvremenika i sumještanina Frane Božićevića Natalisa. Koristeći se u prvom redu njegovom biografijom, najprije će se u prvom dijelu definirati pojam životopisa i biografije, a drugi dio završnoga rada...
-
-
ΧȡόνοȢ i αὶων u kozmogoniji Platonova Timeja
-
Zoran Kojčić Krećući pregledno kroz povijest recepcije Platonova nauka u Timeju, proći će se u ovom radu, prije svega, kroz prikaze i mišljenja novoplatoničara do Prokla, a zatim i kroz stajališta suvremenih autora o pitanju kojim se bavi sam rad. Pitanje kozmogonije spram vremena i vječnosti u Platonovu Timeju, kako je iz tih pregleda vidljivo, fasciniralo je komentatore, koji na njega nikako nisu mogli dati konačan odgovor. Ono što će se u ovomu radu pokušati jest iznijeti teza koja će se...
-
-
„Die Gestalt des Oskars Matzeraths im Roman „Die Blechtrommel“ von Günter Grass“
-
Nataša Agatić „Die Blechtrommel“ ist einer der bekanntesten Romane der Nachkriegsliteratur. Warum ich mich für diesen Roman entschieden habe, ist einfach. Er ist sehr interessant, die Hauptgestalt Oskar Matzerath ist ganz anders als uns schon bekannte Gestalten. Wir haben in unserer. Studienzeit mehrere Epochen der Literatur bearbeitet, doch Günter Grass Schreibstil gefällt mir am besten. Er ist einfach, sehr verständlich und doch bringt er uns zum nachdenken. Man kann von Oskar Matzerath nicht...
Paginacija
