Paginacija

Zaštita umjetnina na papiru
Zaštita umjetnina na papiru
Maja Balaš
Zaštita umjetnina na papiru jedan je od najvažnijih aspekata očuvanja kulturne baštine za buduće naraštaje. Osim prirodnog procesa starenja, postoje brojni uzročnici i vrste oštećenja umjetnina, a mogu se podijeliti na fizikalne, kemijske te biološke. Oštećenja na papiru također mogu biti nanesena djelovanjem elementarnih nepogoda. Međutim, najčešće su štete nastale nepravilnim rukovanjem, pohranom i izlaganjem građe od strane čovjeka. Preventivna zaštita umjetnina na...
Zaštićeni govori slavonskoga dijalekta
Zaštićeni govori slavonskoga dijalekta
Karmela Marinković
Hrvatski jezik dijeli se na tri narječja, a to su štokavski, kajkavski i čakavski. Svako od tih narječja nadalje možemo podijeliti na razne dijalekte koji su prožeti svojom posebnošću i raznolikošću. U ovom radu tematizirat će se govor Starih Perkovca i Siča čiji je govor uslijed raznih povijesnih događanja i migracija uspostavio svoju autentičnost. Proučavat će se fonološke osobitosti, naglasni sustav, odraz jata, samo podrijetlo riječi te frazemi i ostalo. U današnje...
Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu
Zašto (ne) obavljaš poslove u zadnji tren? Odnos dosade, radne angažiranosti i prokrastinacije na radnom mjestu
Vedrana Mataja
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati stupanj povezanosti i doprinos dosade i radne angažiranosti objašnjenju prokrastinacije na radnom mjestu. Osim toga, ovim se istraživanjem nastojala provjeriti faktorska struktura Upitnika prokrastinacije na radnom mjestu. U istraživanju je sudjelovalo 168 zaposlenika iz četiri hrvatske organizacije, a korišteni su novokreirani Sociodemografski upitnik, Upitnik dosade na radnom mjestu, Upitnik radne angažiranosti i Upitnik prokrastinacije na...
Zašto je teško "ostati doma"? Istraživanje ponašanja osoba koje su kršile samoizolaciju tijekom pandemije Covid-19
Zašto je teško "ostati doma"? Istraživanje ponašanja osoba koje su kršile samoizolaciju tijekom pandemije Covid-19
Marina Tilinger
Od početka 2020. godine, društvo se suočava s pandemijom Covid-19 zbog čega su propisane različite preventivne mjere kako bi se suzbilo širenje zaraze. Pri tome se može primijetiti kako se neki pojedinci ne pridržavaju takvih mjera što može predstavljati rizik za šire okruženje. Zbog toga, ovo istraživanje nastoji ispitati ulogu osobina ličnosti u kršenju najrestriktivnije mjere – samoizolacije. Online upitnikom (N=164) istraživala se vrijednost traženja uzbuđenja,...
Zašto ustajete ponedjeljkom ujutro? Odnos emocionalne inteligencije, organizacijske pravednosti i smislenosti posla
Zašto ustajete ponedjeljkom ujutro? Odnos emocionalne inteligencije, organizacijske pravednosti i smislenosti posla
Barbara Kovačević
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnos između emocionalne inteligencije, organizacijske pravednosti i smislenosti posla. Ovaj se rad usmjerio i na proučavanje medijacijske uloge organizacijske pravednosti u međuodnosu između emocionalne inteligencije i smislenosti posla. Uzorak se sastojao od N = 534 sudionika koji su kod trenutačnog poslodavca bili zaposleni minimalno šest mjeseci. Sudionici su ispunjavali Upitnik emocionalne kompetentnosti (UEK-45), Upitnik pravednosti u...
Zbirka fotografija Muzeja Slavonije u Osijeku
Zbirka fotografija Muzeja Slavonije u Osijeku
Iva Horvat
Ovaj rad fokusira se na pregled povijesti hrvatske fotografije te konkretno razvoj fotografije u gradu Osijeku te donosi kratak uvid u Zbirku fotografija Muzeja Slavonije u Osijeku što podrazumijeva prikaz najčešćih tema i motiva koji su pristuni u Zbirci. Usto se na kraja rada nalaze dodatni prilozi odnosno fotografije koje predstavljaju reprezentativne primjerke nekih od tema. Nakon prvog, uvodnog poglavlja, ukratko se opisuju fotografski postupci te se definiraju dva najbitnija...
Zdravlje i bolest: Foucault i neka suvremena pitanja
Zdravlje i bolest: Foucault i neka suvremena pitanja
Antonia Matas
U ovom radu polazi se od Foucaultovog prikaza nastanka klinike, pri čemu je naglasak na razvoju medicinskog promatranja i njegovih metoda u suvremenom dobu. K tome, razmatra se način na koji moć, putem medicinskoga znanja, kontrolira društvo. Foucault i Illich zaključuju da pacijent više nije subjekt, nego promatranjem postaje objektom. To se događa u specifičnom postavu medicine, odnosno u odnosu sa liječnikom. Tijelo pojedinca postaje mjesto stvaranja medicinskog znanja, a pogled...
Zdravlje je odraz unutarnjeg mira: uzroci i liječenje psihosomatskih bolesti
Zdravlje je odraz unutarnjeg mira: uzroci i liječenje psihosomatskih bolesti
Kristina Rajski
Psihosomatskim bolestima se smatraju sva organska oboljenja u čijem nastanku glavnu ulogu imaju psihološki faktori. Objašnjavanje uzroka psihosomatskih oboljenja ovisi o pristupu znanstvenika. Ovim radom će se objasniti psihoanalitičko poimanje uzroka psihosomatskih bolesti (S. Freud i F. Alexander) prema kojem je nesvjesni sukob u pojedincu i njegovo simboličko ispoljavanje kroz organe uzrok bolesti. Nadalje, prikazat će se i pristup kojim se pojavnost ovih bolesti tumačiti kroz...
Zeichentypen
Zeichentypen
Tanja Damjanović
In der vorliegenden Arbeit wird das Thema Zeichentypen dargelegt. Schon in der Antike beschäftigt man sich mit der Frage des Zeichens, aber erst im 20. Jahrhundert entstand eine eigenständige Lehre vom Zeichen. Die Sprache wird als ein System von Zeichen definiert, di für die menschliche Verständigung dient. Die Kommunikation ist ein alltäglicher Prozess in den Informationen übertragen werden. Diese Informationen können nonverbal, paraverbal oder verbal gesendet werden. Viele...
Zimbardov eksperiment, njegov doprinos, te etičke dileme
Zimbardov eksperiment, njegov doprinos, te etičke dileme
Marta Prekrat
Philip Zimbardo je na Sveučilištu u Stanfordu odlučio ispitati koliko je stabilna granica između dobra i zla. Preko oglasa u novinama pozvao je studente na sudjelovanje u eksperimentu. Od preko 70, koliko ih se na oglas javilo, odabrao je 24 psihički zdrava, inteligentna mladića, podijelio ih po slučaju na zatvorenike i stražare. Zajedno sa suradnicima preuredio je podrum Stanfordskog Sveučilišta i stavio ispitanike u improvizirani zatvor u kojem su trebali ostati dva tjedna....
Zlatarićeva "Elektra" i renesansna tragedija
Zlatarićeva "Elektra" i renesansna tragedija
Jelena Prprović
Predmet bavljenja završnoga rada Zlatarićeva ''Elektra'' i renesansna tragedija je jedna stilska formacija, jedan pisac i jedna knjiţevna vrsta (renesansa, Dominko Zlatarić, tragedija). Rad je peterodijelno komponiran (1. Uvod, 2. Renesansa, 3. Dominko Zlatarić, 4. ''Elektra'', 5. Zaključno) s dodanim popisom korištene literature i izvora. U radu se govori o renesansnoj knjiţevnosti u Italiji, koja je bila jednim od najvaţnijih uzora tadašnjim hrvatskim knjiţevnicima, ali i...
Zlatno doba Atene
Zlatno doba Atene
Ivana Bušić
Grci su svoju zemlju počev od 8. st. pr. Kr. nazivali Heladom (Hellas), a svoj narod Helenima (Hellenes), a latinksi naziv Graecia za zemlju i Graeci za narod izveden je iz imena epirskog plemena Garikoi. Grčka se u antičko doba prostirala na južnom dijelu Balkanskog poluotoka i dijelila se na Sjvernu, Srednju i Južnu Grčku ili Peloponez. Antičkoj Grčkoj treba pripojiti i područje na zapadnoj obali Male Azije, kolonije u južnoj Italiji i Siciliji, na sjevernoj obali Egejskog mora,...

Paginacija