Završni radovi | FFOS-repozitorij

: Umanjenice i uvećanice u hrvatskom jeziku; Dunja Babić
U suvremenom jeziku svjedoci smo stalnoga razvoja i evolucije riječi. Jedan od ključnih procesa koji pridonose bogatstvu jezika jest stvaranje neologizama. Postankom novih riječi izražava se dinamika jezika i čovjekova sposobnost da se izrazi što preciznije i ekonomičnije. Umanjenice i uvećanice predstavljaju važan dio jezika jer se upravo njihovom uporabom obogaćuje komunikacija i preciznije izražavanje. Osim što nam pomažu da naglasimo veličinu nečega, umanjenice i...

: Umjetna inteligencija i društvo 21. stoljeća; Mia Bošnjak
Sadržaj rada bavi se pitanjem tehnologije umjetne inteligencije (UI) i njezinim utjecajem na društvo 21. stoljeća. Cilj je rada opisati tehnologiju UI, ukratko prikazati njezin razvoj te opisati njezinu trenutnu ulogu i utjecaj na društvo 21. stoljeća. Svrha rada je pružiti dublji uvid u trendove te ukazati na prednosti i mogućnosti, odnosno na izazove, rizike i opasnosti tehnologije UI za društvo 21. stoljeća. Poseban dio rada posvećen je konkretnoj primjeni UI i etičkim...

: Umjetna inteligencija i rodna ravnopravnost na radnom mjestu; Daria Marjanović
Integracijom umjetne inteligencije (UI) unutar radnih okruženja, postavlja se pitanje hoće li tehnologije UI smanjiti ili ojačati već postojeću rodnu diskriminaciju u društvu. Istraživanja opisana u radu praćena su suvremenim tehnološkim napretkom i društvenom pravednosti u svijetu, s fokusom na dvostruku ulogu koju UI može imati u pogledu rodne ravnopravnosti. Pregledom teorijskih okvira povezanih s UI i rodnom ravnopravnosti kao dva zasebna područja, uspostavljaju se...

: Umjetna inteligencija u obrazovanju; Antonia Krvavica
U ovom radu razmatra se razvoj i primjena umjetne inteligencije s posebnim naglaskom na njezinu upotrebu u obrazovanju. Cilj rada je analizirati različite grane umjetne inteligencije te istražiti utjecaj generativne umjetne inteligencije, konkretno alata ChatGPT na obrazovanje studenata i njihovu percepciju tehnologije umjetne inteligencije. Prikazuje se povijesni razvoj umjetne inteligencije i opisuje njezina primjena kroz različite grane. Nadalje, istražuje se uloga umjetne...

: Umjetna inteligencija: evolucija informacijskog društva?; Marina Kresonja
Današnje se društvo temelji na proizvodnji znanja i pružanju informacija i naziva se informacijsko društvo. Ustanove koje pružaju najviše informacija, a ujedno su i najpoznatije informacijske ustanove su knjižnice. Nikada nisu pružale toliko mogućnosti za dobivanjem i istraživanjem znanja, ali za to je velikom većinom zaslužan razvoj informacijske tehnologije, a ne toliko aktivnost i utjecaj samih knjižnica. Vrlo su rano knjižnice započele koristiti prednosti informacijske...

: Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća; Dora Rašić
Druga polovica 19. stoljeća u Francuskoj je obilježena brojnim promjenama. Iste su se, između ostaloga, dogodile na društveno-političkom i umjetničkom planu gdje od 1870-ih godina do izražaja dolazi impresionizam. Riječ je o umjetničkom pravcu koji raskida s tradicijom, to jest odbija slijediti norme Francuske akademije likovne umjetnosti i čiji je primarni zadatak bio prikazati, različitim čimbenicima uvjetovanu, rapidno mijenjajuću svakodnevicu. Sukladno tomu, cilj je...

: Umjetnost i društvo: analiza globalne kripto umjetnosti; Stella Magovac
Rad „Umjetnost i kultura: analiza globalne kripto umjetnosti“ istražuje kompleksni fenomen kripto umjetnosti koji se pojavio na sjecištu napredne tehnologije i suvremene umjetnosti. U širem kulturnom kontekstu, kripto umjetnost redefinira umjetnost i oblikuje nove digitalne zajednice i identitete, razvijajući socijalne interakcije i osjećaje pripadnosti. Digitalna umjetnost temeljena na pokretima poput dadaizma, fluxusa i konceptualne umjetnosti, stvara temelje za razvoj kripto...

: Uncountable uses of countable nouns: a study of creative reclassifications; Ivana Zovko
The subject of this paper was reclassification of countable nouns into uncountable. For the theoretical overview of this phenomenon, a number of chosen grammar books was consulted (see references) and the point of view of cognitive linguistics was chosen as main point of view on the subject. Namely, we explained the phenomenon in the terms of conceptual metonymy. After careful examination of examples found in already mentioned grammar books, a small study was conducted to see whether there...

: Unterschiede im Gebrauch der Kommunikationsstrategien zwischen Germanistik- und Anglistikstudierenden; Anamarija Vidaković
Die Diplomarbeit behandelt das Thema der Kommunikationsstrategien und deren Gebrauch von Studierenden der deutschen und englischen Sprache. Die Arbeit ist in zwei Teile eingeteilt. Der erste Teil beinhaltet die theoretische Grundlage, die sehr wichtig für das Verständnis des Themas ist und einen guten Einstieg in die darauffolgende Forschung bietet, die im zweiten Teil der Arbeit dargestellt wird. Das Ziel der Forschung war es, den Gebrauch der Kommunikationsstrategien bei Germanistik-...

: Uočavanje, poticanje, školovanje i praćenje darovitih učenika; Tomislav Baier
Od samog početka istraživanja pojma darovitosti dolazilo se do poteškoća njegovog konkretnog definiranja. Od prvih istraživanja Francisa Galtona do danas prihvaćenih definicija Howarda Galtona, pogled na darovitost značajno se promijenio, prešavši s razmišljanja o njoj kao jednodimenzionalmon fenomenu na shvaćanje postojanja više područja darovitosti. No i danas su rasprave oko definiranja darovitosti žustre. Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno...

: Uporaba imena i prezimena u hrvatskom književnom jeziku; Ivan Tutić
Diplomski rad donosi pregled normativnih rješenja o sklonidbi osobnih muških i ženskih imena i prezimena u jezikoslovnim priručnicima hrvatskoga jezika: gramatikama, pravopisima, savjetodavnoj te ostaloj jezikoslovnoj literaturi. Normativna se rješenja sklonidbe osobnih muških i ženskih imena i prezimena proučavaju u novinskome stilu, na temelju korpusa tiskovina Hrvatske jezične riznice, kako bi se dobio odgovor u kojoj je mjeri navedeni stil hrvatskoga jezika u skladu s...

: Uporaba informacijskih tehnologija u razrednoj nastavi; Lana Horvatić
Svrha ovog rada jest prikazati razine korištenja informacijsko – komunikacijske tehnologije u razrednoj nastavi. Na početku rada daje se definicija informacijsko – komunikacijskih tehnologija i sažetak njihova razvoja. Nadalje slijedi pregled informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje se koriste u nastavi kao i njihova konkretna primjena u hrvatskim školama. Objašnjeni su problemi s kojima se susreće nastavno osoblje pri integraciji informacijskih tehnologija u nastavni...

Paginacija