Paginacija
-
-
Umjetna inteligencija: evolucija informacijskog društva?
-
Marina Kresonja Današnje se društvo temelji na proizvodnji znanja i pružanju informacija i naziva se informacijsko društvo. Ustanove koje pružaju najviše informacija, a ujedno su i najpoznatije informacijske ustanove su knjižnice. Nikada nisu pružale toliko mogućnosti za dobivanjem i istraživanjem znanja, ali za to je velikom većinom zaslužan razvoj informacijske tehnologije, a ne toliko aktivnost i utjecaj samih knjižnica. Vrlo su rano knjižnice započele koristiti prednosti informacijske...
-
-
Umjetnost i društveno-političke okolnosti u Francuskoj u drugoj polovici 19. stoljeća
-
Dora Rašić Druga polovica 19. stoljeća u Francuskoj je obilježena brojnim promjenama. Iste su se,
između ostaloga, dogodile na društveno-političkom i umjetničkom planu gdje od 1870-ih
godina do izražaja dolazi impresionizam. Riječ je o umjetničkom pravcu koji raskida s
tradicijom, to jest odbija slijediti norme Francuske akademije likovne umjetnosti i čiji je
primarni zadatak bio prikazati, različitim čimbenicima uvjetovanu, rapidno mijenjajuću
svakodnevicu. Sukladno tomu, cilj je...
-
-
Umjetnost i društvo: analiza globalne kripto umjetnosti
-
Stella Magovac Rad „Umjetnost i kultura: analiza globalne kripto umjetnosti“ istražuje kompleksni fenomen kripto umjetnosti koji se pojavio na sjecištu napredne tehnologije i suvremene umjetnosti. U širem kulturnom kontekstu, kripto umjetnost redefinira umjetnost i oblikuje nove digitalne zajednice i identitete, razvijajući socijalne interakcije i osjećaje pripadnosti. Digitalna umjetnost temeljena na pokretima poput dadaizma, fluxusa i konceptualne umjetnosti, stvara temelje za razvoj kripto...
-
-
Uncountable uses of countable nouns: a study of creative reclassifications
-
Ivana Zovko The subject of this paper was reclassification of countable nouns into uncountable. For the theoretical overview of this phenomenon, a number of chosen grammar books was consulted (see references) and the point of view of cognitive linguistics was chosen as main point of view on the subject. Namely, we explained the phenomenon in the terms of conceptual metonymy. After careful examination of examples found in already mentioned grammar books, a small study was conducted to see whether there...
-
-
Unterschiede im Gebrauch der Kommunikationsstrategien zwischen Germanistik- und Anglistikstudierenden
-
Anamarija Vidaković Die Diplomarbeit behandelt das Thema der Kommunikationsstrategien und deren Gebrauch von Studierenden der deutschen und englischen Sprache. Die Arbeit ist in zwei Teile eingeteilt. Der erste Teil beinhaltet die theoretische Grundlage, die sehr wichtig für das Verständnis des Themas ist und einen guten Einstieg in die darauffolgende Forschung bietet, die im zweiten Teil der Arbeit dargestellt wird. Das Ziel der Forschung war es, den Gebrauch der Kommunikationsstrategien bei Germanistik-...
-
-
Uočavanje, poticanje, školovanje i praćenje darovitih učenika
-
Tomislav Baier Od samog početka istraživanja pojma darovitosti dolazilo se do poteškoća njegovog konkretnog definiranja. Od prvih istraživanja Francisa Galtona do danas prihvaćenih definicija Howarda Galtona, pogled na darovitost značajno se promijenio, prešavši s razmišljanja o njoj kao jednodimenzionalmon fenomenu na shvaćanje postojanja više područja darovitosti. No i danas su rasprave oko definiranja darovitosti žustre. Smatra se da postoji čak 160 definicija nadarenosti, što dovoljno...
-
-
Uporaba imena i prezimena u hrvatskom književnom jeziku
-
Ivan Tutić Diplomski rad donosi pregled normativnih rješenja o sklonidbi osobnih muških i ženskih imena i prezimena u jezikoslovnim priručnicima hrvatskoga jezika: gramatikama, pravopisima, savjetodavnoj te ostaloj jezikoslovnoj literaturi. Normativna se rješenja sklonidbe osobnih muških i ženskih imena i prezimena proučavaju u novinskome stilu, na temelju korpusa tiskovina Hrvatske jezične riznice, kako bi se dobio odgovor u kojoj je mjeri navedeni stil hrvatskoga jezika u skladu s...
-
-
Uporaba informacijskih tehnologija u razrednoj nastavi
-
Lana Horvatić Svrha ovog rada jest prikazati razine korištenja informacijsko – komunikacijske tehnologije u razrednoj nastavi. Na početku rada daje se definicija informacijsko – komunikacijskih tehnologija i sažetak njihova razvoja. Nadalje slijedi pregled informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje se koriste u nastavi kao i njihova konkretna primjena u hrvatskim školama. Objašnjeni su problemi s kojima se susreće nastavno osoblje pri integraciji informacijskih tehnologija u nastavni...
-
-
Uporaba informacijsko-komunikacijske tehnologije u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju
-
Vlatko Bognar U suvremenom društvu, informacijsko-komunikacijska tehnologija ima sve veći značaj u gotovo svim oblicima ljudske djelatnosti pa tako i u odgoju i obrazovanju. U ovom se radu ukratko povijesnim pristupom prikazuje razvoj IKT-a u odgojno-obrazovnom kontekstu i pojašnjena su teorijska polazišta koja su utjecala na njezinu sve veću primjenu u nastavi. Opisani su suvremeni pristupi uporabi IKT-a u odgoju i obrazovanju te su objašnjene razlike između navedenih pristupa. Na kraju...
-
-
Uporabljivost OPAC-a hrvatskih knjižnica
-
Domagoj Potlimbrzović Sadržaj diplomskog rada obrađuje tematiku knjižničnih kataloga, razvoj kataloga kroz povijest, vrste kataloga koji su se pojavljivali (i zadržali do danas) te njihovu ulogu i najvažnije zadatke. Zadaci knjižničnih kataloga nekoliko puta su se povijesno aktualizirali, propitkivali i mijenjali – ali je njihov osnovni cilj uvijek bio fokusiran na potrebe korisnika. Diplomski rad stoga je kombinacija teorijskog prikaza najvažnijih definicija i događaja koji su doveli do razvoja...
-
-
Upotreba digitalnih alata u nastavi
-
Marina Dautović Ovo istraživanje provedeno je s ciljem ispitivanja mišljenja nastavnika o umjetnoj inteligenciji te utvrđivanja koji se digitalni alati najčešće koriste u nastavi. Za potrebe ovog istraživanja osmišljen je i konstruiran anketni upitnik koji je bio podijeljen na tri dijela. Prvi dio je sadržavao sociodemografska obilježja, drugi dio je ispitivao mišljenja nastavnika o umjetnoj inteligenciji, a treći dio učestalost korištenja digitalnih alata u nastavi. Digitalni alati u ovom su...
-
-
Upotreba dijalekata u sinkroniziranim crtanim filmovima
-
Ena Katinić Hrvatski jezik ima tri narječja koja imaju svoje dijalekte, a oni svoje govore. Osnovica je hrvatskog standardnog jezika štokavsko narječje. Kajkavsko i čakavsko narječje, odnosno njihovi dijalekti česti su u sinkronizaciji stranih crtanih filmova. U ovome radu na temelju primjera iz dugometražnog crtanog filma Princeza i žabac i četiri epizode crtanog filma SpužvaBob Skockani dokazat će se znatna upotreba dijalekata te vidjeti koji su više, a koji manje zastupljeni u...
Paginacija
