Završni radovi | FFOS-repozitorij

: Sinonimija vremenskih prijedloga; Eva Čolaković
Rad se bavi sinonimijom vremenskih prijedloga. Istražuju se mogućnosti zamjenjivanja prijedloga poslije, nakon i iza u značenju poslijevremenosti, prijedloga prije, uoči i pred u značenju prijevremenosti te prijedloga tijekom, tokom i tečajem u značenju krozvremenosti. U radu se opisuju načini postanaka tih prijedloga, njihova sintaktička obilježja, značenjske nijanse, bilježe se normativne napomene za njihovu uporabu te se na primjerima Hrvatskoga mrežnog korpusa (hrWac)...

: Sintaktička obilježja hrvatskih novina; Marta Vrban
U radu se istražuje i opisuje publicistički stil kao najsloženiji funkcionalni stil hrvatskog standardnog jezika. To je stil koji služi za javno priopćavanje te ovisno o žanru ima različite funkcije. Obavijesni žanrovi publicističkog stila ostvaruju se u pisanom i govornom obliku obuhvaćajući različite medije: novine, radio, televiziju i internet. U radu se navode neka od općenitih obilježja publicističkoga stila na sintaktičkoj razini kao što su uprosječivanje sintakse,...

: Sintaktička uloga oblika koliko; Ivona Peić
Zamjenica kolik(i) u nominativu srednjeg roda jednine glasi koliko te ima potpuno jednak oblik kao odnosni prilog koliko. Oblik koliko može imati sintaktičku ulogu priložne oznake, atributa te veznika u zavisno složenim rečenicama. Kod zavisno složenih rečenica prema mjestu uvrštavanja u glavnu, oblik koliko pojavljuje se kao veznik u subjektnim, predikatnim, objektnim, atributnim i priložnim (načinskim i dopusnim) rečenicama.

: Siromaštvo i kvaliteta života; Tea Kraljević
U ovom radu nastoji se dati pregled podataka koji ukazuju na povezanost različitih aspekata siromaštva i aspekata kvalitete života. Glavni dio rada sastoji se od tri dijela: 1. dio odnosi se na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s niskim prihodima, 2. dio na siromaštvo i kvalitetu života u zemljama s visokim prihodima i 3. dio na siromaštvo i kvalitetu života u Hrvatskoj. Klasifikacija zemalja s obzirom na prihode temelji se na podacima Svjetske banke, a razlog zbog čega se...

: Sjedinjene Američke Države na prijelazu iz 19. u 20. st. i predsjedništvo Theodorea Roosevelta; Tomislav Romolić
Ovaj rad bavi se pregledom američke političke i društvene scene na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. U prvom dijelu rada prikazuju se društveni, ekonomski i politički trendovi zadnjeg desetljeća 19. stoljeća u Sjedinjenim Američkim Državama. Masovna imigracija, ekonomske krize, imperijalizam i alternativni politički smjerovi vrlo dobro prikazuju puls jedne nacije na rubu promjena. Predsjedništvo Williama McKinleya analizirano je u kontekstu svih navedenih događaja i procesa, te...

: Sklonidba imena i prezimena; Marija Sentkiralj
U ovom sam radu prikazala normativni pogled i pregled a-vrste muških osobnih imena, pridržavajući se suvremenih hrvatskih gramatika. Imena su u gramatikama opisana morfološki i morfonološki, a nema onomastičkog ili tvorbenog opisa. Pokazalo se da je vokativ normativno upitan jer se sve više širi zamjena vokativa nominativom. Muška imena kao što su Mario i Dario nisu samo morfološki dvojbena zbog instrumentala (dvojba je između oblika Mariom i Marijem), nego su i pravopisno...

: Sklonidba imenica u najstarijem hrvatskoglagoljskom misalu i u Hrvojevu misalu; Edvina Valentić
Staroslavenski je jezik od svojih prvih pisanih izvora preko najstarijeg hrvatskoglagoljskog misala do 15. stoljeća i Hrvojeva misala doživio brojne promjene. U radu će ukratko biti predstavljen najstariji hrvatskoglagoljski misal iz 14. stoljeća (zvan i vatikanski Illirico 4) i Hrvojev misal iz 15. stoljeća. Zatim će biti riječi o promjenama u sklonidbi imenica, a nakon toga će biti prikazane i uspoređene promjene u morfologiji imenica od najstarijeg izvora do 15. stoljeća, koje...

: Sklonidba imenica u suvremenim hrvatskim gramatikama; Luka Barišić
U ovome radu bit će prikazana i uspoređena dva načina podjele imenica u suvremenim hrvatskim gramatikama. Jedan je način podjela imenica prema genitivu jednine na tri imeničke vrste koje se po sklonidbenim nastavcima nazivaju: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta . Takav način podjele i sklonidbe imenica zastupljen je u suvremenim hrvatskim gramatikama čiji su autori jezikoslovci-sljedbenici zagrebačke filološke škole. Drugu pak struju čine tzv. „hrvatski vukovci“, tj. sljedbenici...

: Sklonidba prezimena u medijskom diskursu; Sandra Naletilić
Cilj je ovoga završnog rada istražiti sklanjaju li se prezimena u novinskom diskursu u skladu s normom standardnoga hrvatskog jezika. Na primjerima iz Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, 24 sata, Slobodne Dalmacije, Glorie te portala net.hr i tportal. Istraživana su prezimena ženskih osoba koja završavaju na -a, -ica, -ova/-eva, -ka i prezimena poput Blaće i Paraminski te muška prezimena kod kojih se u sklonidbi umeće glas j, prezimena koja završavaju na -a, -e, -o i -ski.

: Sklonidbeni sustav imenica muškoga i srednjeg roda u slavenskim jezicima; Ana Doljanin
Srž suvremenih slavenskih jezika nalazi se u prainodeuropskom jeziku. Jedna su grana indoeuropske jezične porodice baltoslavenski jezici. Baltoslavenska se jezična grana razdvojila u dva ogranka, baltijski i slavenski. Iz slavenskog ogranka razvio se praslavenski jezik - predak svih slavenskih jezika. Prvi književni i pisano posvjedočeni slavenski jezik je staroslavenski koji je svojim oblicima vrlo blizak praslavenskom. Imenički sustav praslavenskog jezika imao je tri roda, tri broja...

: Sklonidbeni sustav imenica ženskoga roda u slavenskim jezicima; Nataša Nuk
Stručnjaci smatraju da se indoeuropski prajezik govorio negdje oko petog ili šestog tisućljeća prije nove ere, a s obzirom na vrijeme kada se upotrebljavao ne postoje pisani povijesni izvori tog jezika već o njegovim osobinama saznajemo na temelju rekonstrukcija. Po broju govornika, indoeuropski jezici danas pripadaju najvećoj jezičnoj porodici na svijetu. Jedna grana indoeuropske jezične porodice su baltoslavenski jezici koji su se u davnoj prošlosti razdvojili na baltijsku i...

Paginacija