Završni radovi | FFOS-repository

: Gottfried Kellers Novelle "Romeo und Julia auf dem Dorfe" und Holger Barthels Verfilmung "In Liebe vereint"; Maja Jeleč
Bei dem im Jahr 2002 erstmals ausgestrahlten Film „In Liebe vereint“ von Holger Barthel handelt es sich um die filmische Adaption der Novelle „Romeo und Julia auf dem Dorfe“ von Gottfried Keller. Gottfried Keller gilt als Meister der Novellendichtung und als einer der bedeutendsten Erzähler des bürgerlichen Realismus. Romeo und Julia sind wohl das bekannteste unglückliche, junge Liebespaar der Literaturgeschichte. Die Geschichte von ihnen kann man in vielen Büchern,...

: Gottfried Kellers „ Der Grüne Heinrich“ und dessen Verfilmung - Ein Vergleich; Mirela Hadžiavdić
In dieser Abschlussarbeit befasse ich mich mit einem sehr spannenden und zeitgemäßen Thema- und zwar werde ich versuchen einen Vergleich zwischen Film und dessen Literaturvorlage zu unternehmen. Nach gründlicher Überlegung welches Buch ich nun durchforschen möchte, schlug mir Professor Uvanović Gottfried Kellers "Der Grüne Heinrich" vor. Da ich dieses Buch schon gelesen habe und es großes Interesse in mir weckte, war ich neugierig ob die Verfilmung dem Original entspricht. Dazu muss...

: Govor Beljevine; Andrea Eršetić
U radu se predstavljaju rezultati najnovijih istraživanja očuvanosti kajkavštine u govoru mještana Beljevine. Specifičnost beljevačkog govora očituje se u činjenici da pripada kajkavskom narječju te je karakteristike kajkavskog jezičnog sustava očuvao unatoč geografskom smještaju samog sela. Kako je mjesto smješteno u srcu Slavonije, okruženo je štokavskim govornim područjem, većinom šokačkim govorom. Postanak sela vremenski se smješta u razdoblje između Prvog i...

: Govor Josipova; Ema Jajić
Cilj završnog rada, kojemu je tema govor Josipova, jest prikazati detaljnu analizu zagorsko-međimurskog dijalekta kojim se govori u selu Josipovo koje se nalazi na štokavskom govornom području. Kajkavsko narječje rasprostranjeno je na području sjeverozapadne Hrvatske, a Josipovo naseljava stanovništvo iz Stubice, Bistre, Jakovlja i ostalih područja Zagorja koja se nalaze na kajkavskom govornom području. Naseljavanje Josipova započinje oko 1945. godine zbog migracija u Drugom...

: Govor Koritne; Valerija Korajac
U radu se opisuju jezične osobine govora Koritne, sela smještenog sjeveroistočno od Đakova. Govor se Koritne ubraja u govore slavonskoga dijalekta ili šokačke govore te u posavski govor, podvrstu slavonskoga dijalekta. Govori se slavonskoga dijalekta sve više mijenjaju pod utjecajem standardnoga jezika. Stare jezične osobine danas čuvaju uglavnom stariji stanovnici, a mlađi samo unutar obitelji ili sela, dok u bilo kojoj drugoj sredini većina govori standardnim jezikom, pomalo se...

: Govor Novih Perkovaca u okviru slavonskoga dijalekta; Valentina Blažinkov
Završni rad opisuje mjesni govor Novih Perkovaca u odnosu na opće osobitosti slavonskoga dijalekta, a temelji se na istraživanju provedenome među njegovim govornicima. Iako su govornici starije dobi, dobiveni rezultati pod utjecajem su standardnoga hrvatskog jezika ostvarenog izloženošću medijima te se stoga pojave u govoru Novih Perkovaca uspoređuju s primjerima iz standardnoga hrvatskog jezika. Budući da do sada ne postoji sustavnije istraživanje toga govora, svrha je rada...

: Govor Sikirevaca; Vedrana Lekić
Diplomski rad Govor Sikirevaca predstavlja sinkronijski opis i sažetu dijakronijsku analizu staroštokavskoga govora i jezičnih značajki naselja Sikirevci koje je smješteno u slavonskoj Posavini. Na temelju najnovijeg istraživanja među stanovništvom u selu i usmeno prikupljenih podataka od većine stanovnika treće životne dobi u radu se iznose rezultati analize jezične posebnosti mjesnog govora Sikirevaca u odnosu na ostale mjesne govore, dijalekte i standardni jezik. Na početku...

: Govor Tavankuta; Mirjana Crnković
Rad najprije prikazuje povijesni pregled Tavankuta i njegovih običaja, manifestacija i sl. kako bi se dobio bolji uvid u jezičnu analizu toga mjesta. Radi se o mjestu smještenom kraj Subotice, u Vojvodini, u Republici Srbiji. S obzirom na činjenicu da u mjestu prevladava ikavski govor, mnogi jezikoslovci postavljali su teze i dokazivali ih, da se radi o govoru koji pripada zapadnom dijalektu. U radu je prikazan govor kazivača Antuna Stantića i kazivačice Teze Bošnjak koji su se...

: Govor Velike Ciglene; Tanja Sukser
Rad na početku dijakronijski prikazuje razvoj kajkavskog narječja, nakon čega slijedi zemljopisni pregled s kartom i tri najvažnije podjele narječja na dijalekte, Ivšićeva, Brozovićeva i Lončarićeva. Upoznavanje s mjestom Velika Ciglena postignuto je opisivanjem zemljopisnih i povijesnih obilježja tog bilogorskog naselja. Kako je u središtu rada ciglenski govor, koji je pravi odraz kajkavsko-štokavskih odnosa na Bilogori, prije same jezične analize nastojao se prikazati...

: Govor Vladislavaca; Marina Lemaić
U radu se na temelju istraživanja govora naselja Vladislavci analizira njihov mjesni govor. U uvodnom se dijelu donosi kratak povijesni pregled razvoja naselja od prve polovice 19. stoljeća do suvremenosti. Nadalje slijede osnovni zemljopisni podaci o smještaju samog naselja unutar Republike Hrvatske, odnosno istočne Slavonije. Glavni dio rada podijeljen je na tri dijela i podrobnije se bavi smještanjem vladislavačkoga govora u dijalektološki atlas Hrvatske, zatim...

: Govor mržnje u Hitlerovim govorima; Ana Knežević
Adolf Hitler bio je vješt govornik, svjestan snage govora i njegove moći u određenim trenutcima krize. Temeljnu naobrazbu iz govorništva stekao je na seminarima koje je slušao, a neosporiv je i njegov urođeni talent. Svaki politički pothvat započinjao je govorima, koji su bili često vrlo dugački i manipulativni. Hitler je u svojim govorima uvijek iznosio činjenice za koje je sam vjerovao da su točne i koje su bile odraz njegovih stavova, a danas znamo da su te činjenice uvijek...

: Govor sela Bošnjaci; Martina Bertić
U ovome radu opisane su jezične osobine govora Bošnjaka, sela smještenoga nekoliko kilometara jugoistočno od Županje. Ovaj se govor ubraja u govore slavonskoga dijalekta ili šokačke govore, preciznije u istočnoposavsku grupu posavskoga govora, jedne od triju podvrsta ili poddijalekata slavonskoga dijalekta. S obzirom da su govori slavonskoga dijalekta sve više izloženi promjenama zbog različitih utjecaja (mediji, obrazovanje govornika i dr.), stare su jezične osobine čuvane...

Pages