Završni radovi | FFOS-repository

: Glagoljaš Dragutin Antun Parčić; Jelena Čop
Dragutin Antun Parčić odmah nakon svoje smrti dobiva iscrpnu biografiju1 iz koje su svi kasniji Parčićevi proučavatelji crpili podatke o njegovu životu i radu. Zanimanje za Parčićev rad privlači pažnju različitih stručnjaka jer je pravi enciklopedijski čovjek. Svestrani redovnik, jezikoslovac, leksikograf, liturgičar, franjevac trećoredac, glagoljaš, svećenik, prevoditelj i znanstvenik na mnogim područjima ljudskoga interesa ostavio je svoj trag i originalni prinos. Bavio...

: Glagoljica danas; Marija Magdalena Cvitković
Glagoljica kao najstarije hrvatsko pismo uvelike je utjecala na stvaranje hrvatskog jezičnog identiteta, naročito ako se uzme u obzir da je glagoljaška kultura odolijevala svim pokušajima Rimske crkvene vlasti da se preuzme latinski jezik i latinsko pismo. Kao pismo, nastala je u ranom srednjovjekovlju, a ovaj će rad pokazati i procese koji su se događali oko njenog nastanka, posebice proces kristijanizacije Hrvata zbog kojeg je Konstantin Ćiril, po Božjem nadahnuću, osmislio...

: Glagoljica i ćirilometodska baština u novijem hrvatskom pjesništvu; Sanja Heraković
U radu se obrađuju pjesme novije hrvatske književnosti u kojima se na tematskom i motivskom planu pojavljuju glagoljica i ćirilometodska baština. U prvom se poglavlju daje kratak teorijski pregled glagoljičnoga pisma, od njegova nastanka, različitih teorija vezanih uz nastanak glagoljice do pojavnih oblika, odnosno vrsta glagoljice te simbolike sadržane u njoj. Naglašena je i važnost glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti. Daje se i pregled života glagoljice u XX. stoljeću. U...

: Glagoljica jučer i danas; Kristina Stipić
Ovim se radom tematizira staro pismo glagoljica koja je u stalnoj upotrebi bila od 9. do 11. st. Postoje tri glavne regije glagolizma: hrvatska, bugarsko-makedonska i češko-moravska. Glagoljica je nastala za potrebe Slavena, a unatoč tomu što postoje brojne teorije o njezinu nastanku, malo tko danas sumnja da je ona autorsko djelo Konstantina Filozofa, koje je nadahnuto filozofijom, geometrijom i religioznošću. Glagoljsko je pismo posebno i zanimljivo jer, osim toga što početna slova...

: Glagoljica na oltaru; Marija Odobašić
U ovom završnom radu govori se o glagoljskim liturgijskim knjigama upotrebljavanima od 11. do sredine 15. stoljeća, odnosno misalima i brevijarima pisanih glagoljicom koji su nastali na hrvatskome tlu. Nakon kratkog uvoda odmah se prelazi na glavnu temu, odnosno prvo na misale iz toga razdoblja, opisujući osam misala, zatim devet brevijara koji su u većini slučajeva popraćeni i slikama pojedinih stranica iz opisivanih liturgijskih knjiga.

: Glagoljica u Hrvatskoj; Katarina Barbarić
Glagoljica je najstarije poznato slavensko, ali i hrvatsko pismo. U Hrvatskoj je poznata već od ranog srednjeg vijeka gdje je, uz latinicu i kasnije hrvatsku ćirilicu, predstavljala temelj pismenosti svekolikog visokog obrazovanog, ali i običnog pučkog stanovništva. Rad će s različitih aspekata predstaviti glagoljicu: objasnit će se povijesne okolnosti zahvaljujući kojima je glagoljica došla u Hrvatsku, njezin položaj u srednjovjekovnom hrvatskom društvu, borba glagoljice i...

: Glagolska vremena u Veberovoj Slovnici Hrvatskoj; Mateja Matić
U radu se opisuju glagolska vremena i glagolski načini u Veberovoj Slovnici hèrvatskoj iz 1871. godine te se uspoređuju s glagolskim vremenima i načinima u suvremenim gramatikama na taj način da se naglasak stavlja na opis, tvorbu i nazive kojima se služio Veber. Na početku rada ukratko se opisuju slovopis, pravopis i nazivlje Veberove Slovnice, a daje se i uvid u suvremenu literaturu koja govori o Slovnici. Na taj se način pokazuje koliko su se glagolski oblici, opis te tvorba...

: Glagolske vrste i razredi u suvremenim hrvatskim gramatikama; Mateja Matić
U radu će biti riječi o podjeli glagola na glagolske vrste i razrede. Na temelju literature, tj. triju suvremenih hrvatskih gramatika prikazat će se i usporediti pripadnost glagola pojedinim vrstama i razredima. Zbog različitosti njihove infinitivne i prezentske osnove i radi lakšeg određivanja svakog oblika glagola, svi se glagoli dijele na vrste, a vrste na razrede. Istoj skupini pripadaju glagoli koji dijele neke zajedničke osobine, prvenstveno oni glagoli s jednakim infinitivnim...

: Glas j u hrvatskom jeziku; Betina Domazet
Nazivi za pojedine glasove pojam su uz koji se vežu brojne poteškoće (nedovoljno dobra usustavljenost, postojanje prevelikog broja oblika i sl.) te im je kao takvima, jednako kao i temi podjele glasova u gramatikama različitih autora, nužna bolja ujednačenost jer bi to uvelike olakšalo razumijevanje navedenog i smanjilo moguće nedoumice. Takva se pak neujednačenost dalje „prenosi“ i na jedan od glasova, glas j. S obzirom na to da se on ne ostvaruje jednako u svim položajima...

: Glasovi d i t u hrvatskom jeziku; Klaudija Ždravac
Cilj je ovoga rada prikazati podjelu glasova hrvatskoga jezika te njihov opis na temelju opisa koje navode gramatike i pravopisi hrvatskoga jezika. Nakon opisa glasova ukratko su prikazane glasovne promjene hrvatskoga jezika, a središnji je dio rada posvećen glasovima d i t te glasovnim promjenama u kojima ti glasovi sudjeluju. S obzirom na to da gramatike i pravopisi nisu usuglašeni u pojedinim pravilima te se dopuštaju dvostrukosti, analiza primjera iz jezične prakse usmjerena je na...

: Glasovne promjene u hrvatskoj normativnoj literaturi; Iva Barešić
U ovom radu dan je prikaz glasovnih promjena prema trima suvremenim gramatikama i savjetima koje nude pravopisi. Glasovne su promjene najopširnije opisane u gramatici Eugenije Barić i sur. te se podjele i opisi većim dijelom temelje na toj gramatici. Podijeljene su na fonološki uvjetovane glasovne promjene i morfološki uvjetovane glasovne promjene. Opisi glasovnih promjena uspoređeni su s opisima drugih suvremenih gramatika, Silić Pranjkovićevom i Težak-Babićevom. Izdvojene su...

: Glasovne promjene u sklonidbi imenica; Maria Elkazović
U radu se opisuju glasovne promjene u sklonidbi imenica. Uspoređuju se opisi i podjele glasovnih promjena u hrvatskim gramatikama i pravopisima, s osobitim osvrtom na sibilarizaciju. Naglasak je u opisu, kao i u istraživačkome dijelu rada, na dvostrukim oblicima sviju glasovnih promjena u sklonidbi imenica, s osobitim osvrtom na sibilarizaciju kao glasovnu promjenu u kojoj se pojavljuje najviše dvostrukosti. Cilj je rada prikazati sibilarizaciju kao glasovnu promjenu u sklonidbi imenica...

Pages