Pages

Suzbijanje štetočina u knjižnicama - detekcija kukaca i mjere njihovog uklanjanja
Suzbijanje štetočina u knjižnicama - detekcija kukaca i mjere njihovog uklanjanja
Mirta Uglik
Cilj ovog rada je na sažet, jasan i jezgrovit način ukratko opisati koncept zaštite, njegove temeljne pojmove i koncepte te predstaviti načine, metode i mjere za detekciju kukaca i njihovo suzbijanje u knjižnicama. Zaštita građe, kao temeljni koncept ovog rada opisana je kroz različite vidove tj. aspekte putem kojih se može promatrati, ali i u koje se može uspješno implementirati. Poseban naglasak stavlja se na materijalno-operativni vid s obzirom na zaštitu građe od kukaca....
Suđenje Giordanu Brunu
Suđenje Giordanu Brunu
Matija Kukuruzović
Giordano Bruno (Nola, 1548. – Rim, 1600.) jedan je od najznačajnijih pojedinaca svojega doba. Dominikanski redovnik kojega još u mladosti izbacuju iz reda, luta Europom te piše i naučava. Iznosi ideje o beskonačnosti svemira, nadograđujući na Kopernikovu heliocentričnu teoriju. Zbog ovoga nauka i heterodoksnih teoloških stavova 1593. godine ga hvata Rimska inkvizicija i nakon sedmogodišnjeg procesa osuđuje za herezu. Predan svjetovnim vlastima, biva spaljen na lomači. Njegov...
Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu
Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu
Dora Jovanović
Alojzije Stepinac, rođen 8. svibnja u Brezariću, imao je zanimljiv životni put. Nakon osnovnog obrazovanja odlazi u Nadbiskupski orfanotorij koji napušta zbog služenja austro-ugarskoj vojsci. Nakon što je demobiliziran vraća se u domovinu i nakon dugo razmišljanja odlučuje ponovno krenuti svećeničkim putem. Za svećenika je zaređen 1930. godine, Nadbiskup Antun Bauer ga imenuje nadbiskupom koadjutorom, a nakon Bauerove smrti preuzima ulogu zagrebačkog nadbiskupa. Tu ulogu je...
Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu
Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu
Katarina Krajnović
U ovom diplomskom radu bit će riječ o suđenju nadbiskupu Alojziju Stepincu, okolnostima koje su dovele do istrage, podizanja optužnice, sudskog procesa te same presude nadbiskupu Stepincu. Nakon uspostavljanja komunističke vlasti u Jugoslaviji, došlo je do obračuna te iste vlasti s Katoličkom crkvom koja je bila optuživana za navodno podržavanje ustaškog režima. Sukob je kulminirao sudskim procesom protiv nadbiskupa Stepinca. Procesu je prethodilo uhićenje nadbiskupa nekoliko...
Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu u svjetlu crkveno-državnih odnosa 1945.-1960.
Suđenje nadbiskupu Alojziju Stepincu u svjetlu crkveno-državnih odnosa 1945.-1960.
Anto Marić
Alojzije Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. u Brezariću, župa Krašić, mjestu na sjeverozapadu Hrvatske. Studirao je na poznatom rimskom papinskom sveučilištu Gregoriana, a za svećenika je zaređen 26. listopada 1930. godine. Na dan 29. svibnja 1934. iz Rima je došao brzojav o imenovanju Stepinca zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Po završetku Drugog svjetskog rata, nadbiskup Stepinac se susreće s novom komunističkom vlašću koja je odmah krenula u...
Svakodnevica u prvom hrvatskom bontonu
Svakodnevica u prvom hrvatskom bontonu
Vlasta Lončarić
Književnost 18. stoljeća određuje stilski pluralizam i stilsko-književna rascjepkanost Hrvatske. Novi historizam promatra retrofleksiju književnosti, odnosno književnost kao odraz društva i način na koji se književnost odražava na društvo, povijest ili kontekst. Promatrajući elemente svakodnevice u djelima 18. stoljeća dolazimo do izravnih podataka o životnim prilika ljudi toga doba. Prvi hrvatski bonton, Regule Juraja Muliha, pisane su u prosvjetiteljskoj tradiciji s namjerom...
Svakodnevica viših društvenih slojeva Istanbula u drugoj polovici 15. i tijekom 16. stoljeća
Svakodnevica viših društvenih slojeva Istanbula u drugoj polovici 15. i tijekom 16. stoljeća
Viktorija Marković
Istanbul kao prijestolnica osmanskih sultana ujedno je bio i simbol moći Carstva. Kao što je čitavo Carstvo karakterizirala multietničnost te religijska raznolikost među osmanskim podanicima, to se ogledalo i u samom Istanbulu, onemogućujući nastanak jedinstvenog urbanog identiteta zbog podjela stanovništva po vjerskoj pripadnosti. Još jedna karakteristika Istanbula bila je osmanski imperijalni stil u gradnji, odnosno spajanje elemenata arhitekture iz osvojenih kultura. Način...
Svakodnevlje u književnim obradama legende o svetom Aleksiju
Svakodnevlje u književnim obradama legende o svetom Aleksiju
Dea Kovačević
U radu je riječ o dvjema književnim obradama legende o svetom Aleksiju te konkretno, o elementima svakodnevlja u te dvije obrade. Prva je književna obrada iz petnaestog stoljeća Legenda o svetom Aleksu iz Berčićeva zbornika iz petnaestog stoljeća, a druga je književna obrada drama Sveti Aleksi Tita Brezovačkog iz osamnaestog stoljeća. Prva obrada koja je predmet ovoga rada, Legenda o svetom Aleksu pripada crkvenopripovjednoj legendarnoj prozi i odlikovana je plošnom radnjom,...
Svakodnevni život otočnih Kelta
Svakodnevni život otočnih Kelta
Petra Dragun
Kelti su vrlo star indoeuropski narod, čije podrijetlo potječe iz 1. tisućljeća pr. Kr. Ţarište njihove kulture, prema starosti artefakata, smatra se područjem današnjeg Hallstatta u Austriji. Zbog položaja najstarijeg nalazišta, smatraju se prvim povijesnim narodom na području Europe, sjeverno od Sredozemlja. Tijekom nadolazećih stoljeća, širili su se Europom: trgovali, ratovali i svojim inovacijama utjecali na druge narode. Pretpostavlja se da je jedna struja u 6. stoljeću...
Svakodnevni život robova u 12 godina ropstva
Svakodnevni život robova u 12 godina ropstva
Mateja Vlaović
The aim of this paper is to illustrate the life of slaves in the novel 12 Years a Slave by Solomon Northup. The first part covers the historical facts about slavery and the importance of slave narratives as the legacy of former slaves for the development of American literature. The rest of the paper depicts the reality of everyday slave life of Solomon Northup, from being a free man that was taken to slavery, the years he spent as a slave, and to his freedom at last. The life of slave women...
Svakodnevni život seoskoga stanovništva u srednjovjekovnoj Europi
Svakodnevni život seoskoga stanovništva u srednjovjekovnoj Europi
Ivan Rončka
Srednjovjekovni izvori rijetko izravno govore o srednjovjekovnim domaćinstvima i iskustvima na selu. Najveći problem u istraživanju svakodnevnog života srednjovjekovnog seljaka predstavlja činjenica da su oni bili nepismeni te nisu ostavljali opise vlastitog života. Bili su podložni svojim gospodarima čiju su zemlju obrađivali, a njihovi su potomci nasljeđivali tu praksu. Seljakov status u društvu je ponajviše ovisio o njegovim ekonomskim mogućnostima, a najcjenjenije bogatstvo...
Svakodnevni život u renesansi
Svakodnevni život u renesansi
Vedrana Falćan
Renesansa je razdoblje procvata europske kulture, znanosti i umjetnosti koji je karakterističan za razdoblje od kraja 14. do kraja 16. stoljeća. Većom dostupnošću knjiga i proučavanjem antičkih pisaca postupno se mijenja dotadašnja svijest ljudi o samima sebi i okolini koja ih okružuje. Brojni ratovi i nestabilna politička situacija odrazila se i na promjene u Katoličkoj crkvi čiji je autoritet poljuljan. Promjene su potaknule i geografska otkrića koja su, uz razmjenu kultura i...

Pages