Pages
-
-
Sklonidba imenica u suvremenim hrvatskim gramatikama
-
Luka Barišić U ovome radu bit će prikazana i uspoređena dva načina podjele imenica u suvremenim hrvatskim gramatikama. Jedan je način podjela imenica prema genitivu jednine na tri imeničke vrste koje se po sklonidbenim nastavcima nazivaju: a-vrsta, e-vrsta, i-vrsta . Takav način podjele i sklonidbe imenica zastupljen je u suvremenim hrvatskim gramatikama čiji su autori jezikoslovci-sljedbenici zagrebačke filološke škole. Drugu pak struju čine tzv. „hrvatski vukovci“, tj. sljedbenici...
-
-
Sklonidba prezimena u medijskom diskursu
-
Sandra Naletilić Cilj je ovoga završnog rada istražiti sklanjaju li se prezimena u novinskom diskursu u skladu s normom standardnoga hrvatskog jezika. Na primjerima iz Večernjeg lista, Jutarnjeg lista, 24 sata, Slobodne Dalmacije, Glorie te portala net.hr i tportal. Istraživana su prezimena ženskih osoba koja završavaju na -a, -ica, -ova/-eva, -ka i prezimena poput Blaće i Paraminski te muška prezimena kod kojih se u sklonidbi umeće glas j, prezimena koja završavaju na -a, -e, -o i -ski.
-
-
Sklonidbeni sustav imenica muškoga i srednjeg roda u slavenskim jezicima
-
Ana Doljanin Srž suvremenih slavenskih jezika nalazi se u prainodeuropskom jeziku. Jedna su grana indoeuropske jezične porodice baltoslavenski jezici. Baltoslavenska se jezična grana razdvojila u dva ogranka, baltijski i slavenski. Iz slavenskog ogranka razvio se praslavenski jezik - predak svih slavenskih jezika. Prvi književni i pisano posvjedočeni slavenski jezik je staroslavenski koji je svojim oblicima vrlo blizak praslavenskom. Imenički sustav praslavenskog jezika imao je tri roda, tri broja...
-
-
Sklonidbeni sustav imenica ženskoga roda u slavenskim jezicima
-
Nataša Nuk Stručnjaci smatraju da se indoeuropski prajezik govorio negdje oko petog ili šestog tisućljeća prije nove ere, a s obzirom na vrijeme kada se upotrebljavao ne postoje pisani povijesni izvori tog jezika već o njegovim osobinama saznajemo na temelju rekonstrukcija. Po broju govornika, indoeuropski jezici danas pripadaju najvećoj jezičnoj porodici na svijetu. Jedna grana indoeuropske jezične porodice su baltoslavenski jezici koji su se u davnoj prošlosti razdvojili na baltijsku i...
-
-
Sklonost korištenja heuristika s obzirom na emocionalno stanje i kognitivni stil
-
Mirela Ivoš Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati sklonost korištenju heuristika ovisno o emocionalnom stanju i kognitivnom stilu osobe. U istraživanju je sudjelovala 61 osoba, a istraživanje je provedeno uživo na Filozofskom fakultetu u Osijeku. U istraživanju su sudjelovale tri skupine sudionika koje su se razlikovale po svome emocionalnom stanju. Među njima su dvije bile eksperimentalne (skupina u kojoj je inducirana sreća i skupina u kojoj je inducirana tuga), te kontrolna skupina...
-
-
Skraćivanje kao tvorbeni postupak u hrvatskom jeziku
-
Nikolina Grbavac Predmet je ovoga rada skraćivanje kao tvorbeni postupak u hrvatskom jeziku. Zahvaljujući izuzetno brzoj modernizaciji te jezičnoj ekonomiji koja pridonosi stvaranju novih jezičnih jedinica, u hrvatskom se jeziku u posljednje vrijeme pojavio velik broj novih riječi koje su, između ostaloga, rezultat skraćivanja dugačkih riječi te višečlanih izraza koji ne pridonose ekonomičnosti. Upravo u tom tvorbenom postupku ogleda se jezična ekonomija koja uspostavlja ravnotežu između...
-
-
Skrivanje znanja
-
Maria Horvat Svrha ovog rada je ispitati kako organizacijska pravednost i organizacijska dehumanizacija doprinose skrivanju znanja među zaposlenicima. Odnosno, istraživanje ispituje učinke percipirane organizacijske pravednosti i organizacijske dehumanizacije na skrivanje znanja na radnom mjestu, ali i posredujuću ulogu organizacijske dehumanizacije u odnosu između organizacijske pravednosti i skrivanja znanja. U istraživanju je sudjelovalo 199 zaposlenika koji su ispunjavali Upitnik o...
-
-
Skriveni kurikulum - utjecaj školskog interijera na doživljaje škole kod učenika i nastavnika
-
Tihana Jelić U definiranju pojma kurikulum postoji velika šarolikost u definicijama i tumačenjima, stoga je teško precizno definirati područja koja on obuhvaća. Općenito, kurikulum čini skup planiranih i implicitnih odrednica koje usmjeravaju odgojni i obrazovni proces prema zadacima i sadržajima koji su izvedeni iz cilja. Jedna od njegovih bitnih karakteristika je i njegova skrivenost, odnosno implicitnost. Skriveni kurikulum temelji se na duboko ukorijenjenim i često nesvjesnim predodžbama...
-
-
Slavenska mitologija u Palmotićevim dramama
-
Nikola Foršek Junije Palmotić dubrovački je barokni pisac koji je djelovao u sedamnaestom stoljeću. Pisao je liriku, epove (njegov prepjev Kristijade Marka Jerolima Vide s latinskog na hrvatski objavljen je posthumno), no najviše se istaknuo pisanjem melodrama. Njegove se melodrame mogu podijeliti u krugove, ovisno o tome iz kojih je izvora koristio građu. Dijele se na drame prema klasičnim (antičkim) uzorima, drame prema renesansnim uzorima i drame panslavenske tematike. Budući da je glavni cilj...
-
-
Slavery in Autobiographies of Frederick Douglass and Harriet Jacobs
-
Talia Jurić Narrative of the Life of Frederick Douglass, an American Slave is an autobiography published in
1845. Frederick Douglass tells a story about his life, describing his childhood, his life as a slave
and his struggles to become a free man. Similarly, Incidents in the Life of a Slave Girl, an
autobiography of Harriet Jacobs published in 1861, shows the struggles she faces throughout the
process of attaining freedom. These two narratives are deeply fraught with depictions of slavery
and...
-
-
Slavonac Ivana Kozarca
-
Igor Kretonić Ivan Kozarac slavonski je književnik rođen u Vinkovcima 1885. godine. Kratkotrajni književni rad koji je prekinula njegova smrt 1910. godine započeo je pišući pjesme, da bi se kasnije prebacio na prozu gdje se ostvario kao književnik. U svojim pripovijetkama i romanu Đuka Begović pisao je o Slavoniji, ponajviše o moralnom i gospodarskom propadanju koje ju je pogodilo za vrijeme njegova života. Pisao je o Slavoncima koji su skrenuli s pravog puta te su upravo oni ponajviše...
Pages
