Pages
-
-
Filozofija i društvo (ne)znanja
-
Monika Ivanović Osvrćući se na razna vremenska razdoblja, u radu sam pokušala prikazati kako se poimanje znanja mijenjalo, uostalom kao i uloga sveučilišta. Od samih svojih začetaka, sveučilišta predstavljaju ustanovu najvišeg oblika obrazovanja, ali i odgoja. Kada se radi o obrazovanju i odgoju, tu je svakako neizostavna i filozofija. Upravo ona za svrhu uzima unapređivanje pojedinca kroz razvoj sposobnosti njegova uma. Slijedom svih promjena koje su zadesile sveučilište nastalo je i ono...
-
-
Filozofija politike u djelu "De Regno" Tome Akvinca
-
Domagoj Stojčević Toma Akvinac rodio se 1225. godine u talijanskom gradiću Roccasecca. Već od pete godine života Toma boravi u samostanu. 1245. godine napušta rodni grad te odlazi u Napulj k benediktincima. Vrlo brzo biva prepoznat kao izniman intelektualni kapacitet te se penje u hijerarhiji reda pod budnim okom Alberta Velikoga. 1259. godine je na poziv Ivana Nijemca sudjelovao u radu Općeg zbora reda u Valneciennesu, na kojem je, uz pomoć Alberta Velikoga, stavio veliki naglasak na znanstveni rad u...
-
-
Filozofska antropologija Maxa Schelera
-
Tea Majić Ovaj se rad prvenstveno bavi Schelerovom idejom čovjeka i utemeljenjem filozofske antropologije kao discipline oslanjajući se na njegovo djelo Položaj čovjeka u kozmosu, te je bitno spomenuti i tradicionalno promišljanje ovog pojma i ukazati na eventualne propuste u filozofskom mišljenju spomenutog filozofa. Zadatak filozofske antropologije bi bio prikazati kako su sve ljudske mogućnosti i aktivnosti ukorijenjene u ontološku strukturu čovjeka. Scheler upućuje na shvaćanje...
-
-
Filozofska sastavnica Krležine zbirke Hrvatski bog Mars
-
Renata Džaja Miroslav Krleža (1893–1981) je jedan od najznačajnijih i najplodonosnijih pisaca i mislilaca 20. stoljeća. U doprinose njegova stvaralaštva uvrštavaju se brojni časopisi kojih je bio začetnik, a njegov cjelokupni angažman utjecao je na političku, kulturnu i društvenu scenu. Objedinjavanje Krležine upućenosti u događanja koja imaju veze s vojskom i ratom te njegova iznimnog talenta za pisanje, realizirano je u zbirci novela Hrvatski bog Mars. Riječ je o zbirci koja sadržava...
-
-
Filozofska sastavnica Krležinih "Zapisa jeseni 1940"
-
Mirna Krasnić Miroslav Krleža jedan je od najistaknutijih hrvatskih knjiženika 20og stoljeća čija su dijela aktualna i danas. On se, u svom bogatom stvaralačkom opusu dotiče raznih tema iz područja humanističkih i socijalnih znanosti. U vrijeme ratnih 1940ih godina, ponukan žalosnim stanjem stvarnosti, Krleža se povlači u osamu i posvećuje se pisanju dnevničkih zapisa koji se 1967. godine objavljuju pod nazivom Zapisi jeseni 1940. Ti su zapisi skup od pet eseja: »Magistra Vitae«, »O...
-
-
Filozofska sastavnica djela "Ličnost i odgoj" Pavla Vuk-Pavlovića
-
Tanja Cujzek Hrvatski filozof i pedagog Pavao Vuk-Pavlović (1894-1976) u svojem je djelu Ličnost i odgoj, osim o filozofiji odgoja, promišljao i o temama pripadnima etici, filozofiji kulture i povijesti, filozofiji politike te filozofiji vrednota. Uz to, ponudio je i vlastito razumijevanje pedagogije, pri čemu je zaključio da je pedagogija sastavni dio filozofije, pa je u skladu s tim izjednačena s ostalim filozofskim disciplinama. Najbrojnija Vuk-Pavlovićeva očitovanja nedvojbeno su ona o...
-
-
Filozofske sastavnice u spisu Sretan grad Frane Petrića
-
Damir Sekulić Hrvatski renesansni mislilac Frane Petrić (1529-1597) autor je spisa Sretan grad, u kojem je iznio vlastitu zamisao sretne ljudske zajednice. Tim kratkim i žanrovski teško odredivim djelom Petrić se istaknuo kao značajan renesansni filozof države. Sretan grad sastoji se od dvije temeljne filozofske sastavnice: filozofsko-političke i etičke. Ispreplitanje tih dviju sastavnica ključno je za ostvarivanje konačnog cilja Petrićeva grada: postizanja prave ljudske sreće. Petrić je...
-
-
Filozofski dokazi Tome Akvinca o postojanju Boga
-
Dragan Hardi Srednjovjekovni mislilac Toma Akvinac (1225-1274) iznio je, u svojem djelu Summa Theologiae, pet dokaza, ili, kako ih naziva, pet puteva, kojima je nastojao dokazati postojanje Boga. Iako tih pet dokaza u njegovu djelu zauzimaju samo dvije od otprilike tri i pol tisuće stranica, oni su postali veoma važan dio filozofskog izučavanja iz razloga što se Akvinac u dokazivanju koristi razumom, što je svojstveno filozofiji, a ne Objavom, kao što je to slučaj u teologiji. Oslanjajući se na...
-
-
Filozofsko problematiziranje fenomena brige kod Martina Heideggera
-
Klara Jurković Kao jedan od najznačajnijih mislilaca dvadesetoga stoljeća Heidegger svojim djelom Bitak i vrijeme postavlja pitanja kojima se do sada filozofija nije previše bavila. Pri tome se misli pitanje o smislu bitka, određivanje odnosa između bitka i tubitka i gledanje na bitak kroz horizont vremena. U tim težnjama za odgovorima na ta pitanja pojavljuje se pojam brige kao onaj smisao bitka tubitka – egzistencije. U tom smislu tubitak može egzistirati pravo i nepravo, ovisno kako će se...
-
-
Firenca - prijestolnica talijanske renesanse
-
Siniša Tot Firenca je jedan od najstarijih gradova na Apeninskom poluotoku. Glavni je grad pokrajine Toskane u Italiji. Svoj najveći razvoj Firenca doživljava u razdoblju renesanse. Renesansa se najprije razvila u Firenci u 14. stoljeću. Polovicom 15. stoljeća se počela širiti po ostalim gradovima Apeninskog poluotoka, a sredinom 16. stoljeća i izvan Italije po cijeloj Europi. Razdoblje renesanse u Firenci naziva se rana renesansa, a širenje po ostalim gradovima Italije i Europe je veći dio...
-
-
Fizički prostor knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku: stanje i očekivanja
-
Luka Marijanović Cilj diplomskog rada je dati pregled dosadašnjih istraživanja koja su vezana uz ponašanje korisnika pri korištenju prostorija visokoškolskih knjižnica te provesti slično istraživanje u prostorijama knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku. Većina dosada provedenih istraživanja u prostorima visokoškolskih knjižnica pokazala su kako prosječna zauzetost prostorija uvelike ovisi o uređenju prostora i opremi same knjižnice. Primjerice, istraživanja unutar visokoškolske...
Pages
