Paginacija

Emocionalno i fantastično u djelima Rikarda Jorgovanića
Emocionalno i fantastično u djelima Rikarda Jorgovanića
Ivana Salaj
Književno stvaralaštvo Rikarda Jorgovanića samo se vremenski poklapa s najintenzivnijim djelovanjem Augusta Šenoe, što je u određenom pogledu bilo pogubno za valorizaciju Jorgovanićeva književnog rada. Šicel ga navodi kao mladog talentiranog početnika kojeg je Šenoa uveo u literaturu, a Antun Barac karakterizira njegovo djelo kao korak unazad naspram Šenoinim dostignućima. Posljedica takvog karakterziranja bilo je svrstavanje njegova rada i djelovanja u vremensko razdoblje...
Emocionalno jedenje
Emocionalno jedenje
Laura Stipanović
Posezanje za hranom kao odgovor na neugodne ili ugodne emocije naziva se emocionalno jedenje. Prema teoriji regulacije emocija navodi se da neadaptivne strategije regulacija emocija potiču emocionalno jedenje. Faktori koji objašnjavaju emocionalno jedenje mogu se podijeliti na biološke, psihološke i socijalne. Od bioloških faktora, smatra se da su nositelji varijacije gena DRD2 posebno skloni emocionalnom jedenju. Zatim, sugerira se da žene češće emocionalno jedu od muškaraca. Kada...
Emocionalno zlostavljanje djece i mladih
Emocionalno zlostavljanje djece i mladih
Angela Naletilić
Emocionalno zlostavljanje djece u posljednje vrijeme sve više zadobiva pažnju stručnjaka. Nikad prije mu se nije pridavala tolika pažnja, a prema podacima brojnih istraživanja, ovaj oblik zlostavljanja djece se javlja učestalo uz sve druge oblike zlostavljanja. Postoje brojni razlozi nedovoljne istraženosti ovoga oblika zlostavljanja, a neki od njih su izneseni u ovome radu. Naime, stručnjaci još uvijek ne mogu naći konsenzus oko upotrebe termina emocionalnog i psihičkog...
Emocionalno zlostavljanje u patogenim zajednicama
Emocionalno zlostavljanje u patogenim zajednicama
Ivana Ivanko
Čovjek kao društveno biće ima potrebu pripadati i stvarati odnose sa sebi sličnima. Kako bi zadovoljio te potrebe osniva i ulazi u zajednice, u kojima svojim sposobnostima doprinosi napretku i razvoju grupe. Prilikom stupanja u kontakt s drugima može se dogoditi da se osoba nađe u situaciji koja više nalikuje zlostavljanju nego ugodnom odnosu. U tom slučaju grupa postaje više štetna nego korisna za pojedinca te se može reći kako je postao žrtva emocionalnog zlostavljanja u...
Empatija i  lokus kontrole kao antecedenti nasilja među osnovnoškolcima
Empatija i lokus kontrole kao antecedenti nasilja među osnovnoškolcima
Mariana Witovsky
U ovom istraživanju cilj je bio provjeriti odnose između konstrukata empatije, lokusa kontrole, te počinjenog i doživljenog nasilja, odnosno jesu li empatija i lokus kontrole antecedenti doživljenog i počinjenog nasilja kod djece rane adolescentne dobi. Na uzorku od 104 učenika sedmih i osmih razreda u dvije osnovne škole u Osijeku (OŠ. „Antuna Mihanovića“ i OŠ. „Franje Krežme“) ispitana je relativna prediktivna važnost mjera empatije i lokusa kontrole u kriterijskim...
Empatija prema vanjskim grupama
Empatija prema vanjskim grupama
Tanja Karakaš
S obzirom na to da empatija prema vanjskim grupama igra vrlo važnu ulogu u međugrupnim odnosima, cilj je ovoga rada detaljnije opisati i objasniti ovu pojavu i njezine odrednice. Mnoga istraživanja upućuju na to da postoji manja empatija prema članovima vanjskih grupa. Radi boljeg razumijevanja ovog fenomena u radu su razjašnjeni konstrukti suosjećanja i empatije te je objašnjena socijalna kategorizacija, podjela na vlastite i vanjske socijalne grupe te grupna pristranost kao proces...
Empirijska provjera Hamiltonove teorije srodničkog altruizma
Empirijska provjera Hamiltonove teorije srodničkog altruizma
Tena Rapčan
Tema ovog rada bila je empirijska provjera Hamiltonove teorije srodničkog altruizma. U toj teoriji, nazivanom još i teorijom ukupne reproduktivne uspješnosti, govori se o tome da su pojedinci skloniji više pomagati srodnicima, nego nesrodnicima te da su skloniji više pomagati genetski bližim nego genetski daljim srodnicima. Kroz različita istraživanja, kao što su istraživanja na nekim životinjskim vrstama ili kao što je istraživanje ponašanja ljudi u kriznoj i po život opasnoj...
Empirijske metode određivanja pouzdanosti mjerenja
Empirijske metode određivanja pouzdanosti mjerenja
Magdalena Marković
Pouzdanost nekog mjernog instrumenta odnosi se na ponovljivost rezultata pri ponovnom testiranju, tj. na njihovu stabilnost tijekom vremena. Kako bi se odredila pouzdanost mjernih instrumenata, koriste se 4 različite metode, a to su: test – retest metoda, metoda alternativnih formi testa, komparacija dijelova jednog testa te metoda koja mjeri interkorelacije među osnovnim česticama testa. Test – retest metoda odnosi se na izračunavanje stupnja slaganja rezultata iz dvije primjene...
Empirijske provjere Triversove teorije recipročnog altruizma među nesrodnicima
Empirijske provjere Triversove teorije recipročnog altruizma među nesrodnicima
Katarina Mirković
Altruistično ponašanje definira se kao ponašanje koje pogoduje jednom pojedincu, ne nužno u srodstvu, a očigledno na štetu pojedinca koji izvodi altruističan čin. Altruizam iz perspektive evolucijskih objašnjenja može djelovati paradoksalnojer nije jasno zbog čega bi evoluiralo ponašanje koje dovodi do gubitka za jednu jedinku i istodobnog dobitka za drugu jedinku. Postoje dokazi da se društvena razmjena kao oblik suradnje pojavljuje u svim ljudskim kulturama. Naposljetku, i...
Engleska u razvijenom srednjem vijeku
Engleska u razvijenom srednjem vijeku
Alen Krmar
Brakom iz 1002. godine normanska se dinastija uključila u nasljeđivanje prijestolja Engleske. Edvard I. Ispovjednik umro je bez nasljednika te je započela borba za prijestolje u kojoj je 1066. godine bitkom kod Hastingsa i smrću Harolda I. pala anglosaksonska vladavina, a vlast preuzela nova normanska dinastija i Vilim I. Osvajač. Ujedinio je posjede Normandije i Engleske te stvorio Anglo-normansko carstvo. Vilima I. naslijedili su njegovi sinovi prvo Vilim II. 1087. godine, a zatim...
Engleska u vrijeme Elizabete I
Engleska u vrijeme Elizabete I
Dina Baričević
Kraljica Elizabeta kao posljednji izravni potomak dinastije Tudor vladala je Engleskom četrdeset četiri godine. Od njezinih najranijih dana ništa nije upućivalo na to da će jednoga dana upravo ona sjediti na engleskom prijestolju jer je u liniji nasljeđivanja bila tek treća po redu. No stvari su se posložile u njezinu korist te je nakon smrti brata, a potom i sestre naslijedila tron. Ono što se nametalo od prvoga dana njezine vladavine bilo je pitanje vjere: katolicizam ili...
Engleska u vrijeme Ratova ruža
Engleska u vrijeme Ratova ruža
Mihaela Komar
Nakon dugotrajnih borbi između Engleza i Francuza za francusko prijestolje tijekom Stogodišnjeg rata, u kasnosrednjovjekovnoj Engleskoj uslijedili su novi sukobi, ovoga puta među Englezima za vlastito prijestolje. Naime naziv Ratovi ruža odnosi se na građanski rat u Engleskoj, odnosno niz isprekidanih sukoba koji su trajali od 1455. do 1487. godine. Smrću kralja Edvarda III. 1377. godine ostalo je neriješeno pitanje legitimnoga nasljednika engleskog prijestolja na koje su pravo...

Paginacija