Paginacija
-
-
Žene u prapovijesti
-
Stjepan Pavlović O položaju žene u prapovijesnim društvima postoje sasvim suprotstavljena mišljenja. Prvi put tom problemu pridaje se na značenju u 19. stoljeću objavom Bachofenova djela „Materinsko pravo“, kojim se otvara pitanje jesu li najranija ljudska društva bila matrijarhalna, a time je ujedno i doveden u pitanje postojeći rodni poredak te se problematizira odnos biološkog uvjetovanja i društvenog oblikovanja rodnog identiteta, što je imalo svoje implikacije i na arheološku i...
-
-
Žene u rimskom svijetu
-
Martha Štrok Ovaj se rad bavi pitanjem položaja i značaja žene u antičkom Rimu. Prikazuje kako je društvo shvaćalo ženu od samih početaka nastanka Rima ujedinjavanjem dvaju naroda zahvaljujući ženama. Kao ni danas, ni u starome Rimu nije postojalo jedno, striktno shvaćanje žene. Ne samo to, rimska kultura shvaćanja i odnošenja prema ženi razlikuje se od drugih antičkih kultura po tome što je žena imala više slobode i relativno bolji položaj. Ipak, to možemo uglavnom tvrditi za žene...
-
-
Žene u svijetu knjige: čitateljice, spisateljice, vlasnice tiskara, knjigovežnica i knjižara
-
Dajana Sesar U ovom radu govori se o ženama u svijetu knjige. Na temelju četiriju primjera žena prikazane su najreprezentativnija hrvatska čitateljica, dvije značajne hrvatske spisateljice, te prva zadarska tiskarica. Njihovo djelovanje u svijetu knjige obuhvaća razdoblje od 18. do 20. stoljeća. Na primjeru Dubrovkinje Marije Giorgi Bona najbolje je prikazano što je jedna plemkinja voljela čitati i kakvu vrstu literature je posjedovala u svojoj knjižnici. Žene su svojim odabirom literature...
-
-
Ženidbena politika Marije Terezije
-
Josip Bradarić Velik je dio života Marije Terezije osim političkih poteza bio prožet i ženidbenom politikom njene djece. Poučena negativnim iskustvima svojih predaka u ratu za španjolsko nasljeđe, kao i svojom borbom za prijestolje u ratu za austrijsko nasljeđe, Marija Terezija osigurala je budućnost austrijskoj kući sa svojih šesnaestero djece. U igri ženidbenih saveza Marija Terezija koristila je svoju djecu kao zalog i time osigurala veze s Burbonima, španjolskom i francuskom lozom. Josip...
-
-
Ženska histerija i otpor ženskom pokretu u viktorijanskom dobu
-
Tonka Delić Uloga žene u viktorijanskom dobu bila je ograničena na ulogu supruge i majke; instrumentu kojim se obično koristilo kako bi se očuvao tzv. prirodni poredak u kojemu muškarci vladaju svijetom, a žene domom. Kao što je to slučaj u svim povijesnim razdobljima, žene su bile podređene muškarcima te su i tijekom ovoga razdoblja ženin život kontrolirali muškarci i zakonske odredbe. Uvjeti su varirali u različitim državama, ali sve su imale obilježje patrijarhalnog društva....
-
-
Ženski identitet u dramama "Posljednja karika" i "Žena-bomba"
-
Petra Gašparović Ovaj rad, kako i naslov najavljuje, bavi se analizom ženskih identiteta u dramama Posljednja karika Lade Kaštelan i Žena-bomba Ivane Sajko. Tema rada prvenstveno je inspirirana problematikom određivanja identiteta pojedinca, a budući da u suvremenom društvu pitanje ženskog identiteta postaje kompleksno i višeslojno područje u radu ću prvo pokušati odgovoriti na pitanja što čini „ženski“ identitet i koje su odrednice identiteta žena koje su protagonistice navedenih drama te...
-
-
Ženski identiteti u Andrićevim propovijetkama
-
Tamara Damjanović Ženski se identiteti u Andrićevim pripovijetkama trebaju promatrati kroz različite prizme. Prije svega, identitet se kao društvena, psihološka, filozofska pa i umjetnička i književnoteorijska pojava definira kao fluidan proces formiranja ličnosti nekog pojedinca uslijed međudjelovanja njegovih osobnih karakternih predispozicija i okoline u kojoj se razvija. Ženski se likovi u Andrićevim pripovijetkama javljaju na više razina: kao epizodni likovi, razrađeni karakteri i/ili...
-
-
Ženski lik u romanu "Prokleta avlija" Ive Andrića
-
Lorena Klepo U ovome će se radu prikazati različite percepcije ženskoga lika na osnovi ispričanih priča nepouzdanih pripovjedača Proklete avlije. Ženski likovi nisu djelatni likovi, ne pojavljuju se kao trodimenzionalne osobe, nego o njima doznajemo uz perspektive muških, ponajčešće sporednih likova. Riječ o statusu žene u patrijarhalnome društvu, doživljenima i komentiranima iz muškoga rakursa. Ženski se lik analizira iz pozicije nepouzdanih pripovjedača, a za potrebe ovoga rada...
-
-
Ženski likovi u "Ciklusu o Glembajevima"
-
Bernarda Brekalo Miroslav Krleža jest vrlo cijenjen hrvatski književnik i dramaturg koji je ostao zapamćen po svom opširnom opusu koji se izdvaja brojnim djelima velikog značaja i važnosti. Njegov ciklus o Glembajevima donosi nešto novo u književnosti te on nakon napetih ekspresionističkih skica prelazi na razradu smirenijih tipova u obliku genealoškog ciklusa. Ciklus o Glembajevima obuhvaća poznatu trilogiju drama (Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda), kao i prozni dio ciklusa koji se sastoji od...
-
-
Ženski likovi u Gundulićevim dramama
-
Nataša Brocić Barok kao književna epoha između renesanse i klasicizma obuhvaća razdoblje od sredine 16. do sredine, odnosno kraja 17. stoljeća, a karakteriziraju ga mističnost i iracionalnost, oštra sučeljavanja svjetla i tame, kićenost, dekorativnost i pompoznost te često sukobljavanje antičke mitske simbolike u oblikovanju književnog djela. Ivan Gundulić jedan je od najpoznatijih hrvatskih baroknih pisaca koji je svojim dramama utjecao na kazalište toga razdoblja. Rad je sedmerodijelno...
-
-
Ženski likovi u Nalješkovićevim "Komedijama"
-
Ivana Belak Temeljni je predmet ovoga rada istražiti i analizirati ženske likove u Nalješkovićevim dramskim djelima. Svrha je rada uočiti položaj ženskih likova i odnos muškaraca i društva prema njima. Iščitavanjem tekstova i pronalaženjem citata iz djela izdvojene su situacije, riječi i odnosi koji definiraju položaj žene u vrijeme renesanse kada je živio i stvarao Nikola Nalješkovića (o. 1500.-1587.). Nalješković je kao jedna od središnjih figura hrvatske renesansne književnosti...
-
-
Ženski likovi u Osmanu
-
Ana Naplačić U radu je riječ o ženskim likovima u Osmanu Ivana Gundulića. Samo je Mustafina majka povijesno vjerodostojan lik, dok su ostali – Krunoslava, Sokolica i Sunčanica – izmišljeni i pripadaju viteško-romantičnom tematskom svijetu epa. Svaki od navedenih likova bit će predstavljen po svojem mjestu u fabuli i karakteristikama: Mustafina majka je dominantna žena koja se želi dokopati vlasti, Sokolica i Krunoslava su žene-ratnice, dok je Sunčanica utjelovljenje kreposti.
Paginacija
