Paginacija
-
-
Emocionalna pedagogija
-
Josipa Pavlović Cilj ovog rada bio je ispitati kako se obično osjećaju i kako se ponašaju učenici završnog razreda osnovne škole (osmi razred) i srednje škole (četvrti razred) u različitim emocionalnim kontekstima, te postoji li razlika među njima. Istraživanje je provedeno na uzorku od 58 učenika jedne osnovne i srednje škole u Vinkovcima. Dobiveni rezultati pokazuju da ispitanici od ponuđenih tvrdnji najčešće lako primjećuju promjenu raspoloženja svoga prijatelja, mogu dobro izraziti...
-
-
Emocionalne teškoće i stavovi prema traženju psihološke pomoći u kontekstu pandemije i potresa
-
Klara Đigunović Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti odnos izloženosti pandemiji i potresu te emocionalnih teškoća i stavova prema traženju stručne psihološke pomoći, odnosno doprinos izloženosti navedenim traumatskim događajima i emocionalnih teškoća u objašnjenju stavova prema traženju psihološke pomoći. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 349 punoljetnih sudionika različitih dobnih skupina, prikupljenih oglašavanjem putem društvenih mreža. Kako bi se ispitao problem korišteni...
-
-
Emocionalne zaraze
-
Slađana Stojak Emocije su područje psihologije koje još uvijek nije potpuno istraženo te su dosadašnji radovi osnova za daljnja istraživanja. Zašto doživljavamo neke emocije u određenom trenutku, dok u drugoj jednakoj situaciji doživljavamo potpuno različite emocije još uvijek nije jasno. Mnogi istraživači ovog područja složili su se da je ono što osjećamo uvelike pod utjecajem osjećaja naših bliskih prijatelja ili ljudi u neposrednoj blizini te postoji vjerojatnost da ćemo ''uhvatiti''...
-
-
Emocionalno i fantastično u djelima Rikarda Jorgovanića
-
Ivana Salaj Književno stvaralaštvo Rikarda Jorgovanića samo se vremenski poklapa s najintenzivnijim djelovanjem Augusta Šenoe, što je u određenom pogledu bilo pogubno za valorizaciju Jorgovanićeva književnog rada. Šicel ga navodi kao mladog talentiranog početnika kojeg je Šenoa uveo u literaturu, a Antun Barac karakterizira njegovo djelo kao korak unazad naspram Šenoinim dostignućima. Posljedica takvog karakterziranja bilo je svrstavanje njegova rada i djelovanja u vremensko razdoblje...
-
-
Emocionalno jedenje
-
Laura Stipanović Posezanje za hranom kao odgovor na neugodne ili ugodne emocije naziva se emocionalno jedenje. Prema teoriji regulacije emocija navodi se da neadaptivne strategije regulacija emocija potiču emocionalno jedenje. Faktori koji objašnjavaju emocionalno jedenje mogu se podijeliti na biološke, psihološke i socijalne. Od bioloških faktora, smatra se da su nositelji varijacije gena DRD2 posebno skloni emocionalnom jedenju. Zatim, sugerira se da žene češće emocionalno jedu od muškaraca. Kada...
-
-
Emocionalno zlostavljanje djece i mladih
-
Angela Naletilić Emocionalno zlostavljanje djece u posljednje vrijeme sve više zadobiva pažnju stručnjaka. Nikad prije mu se nije pridavala tolika pažnja, a prema podacima brojnih istraživanja, ovaj oblik zlostavljanja djece se javlja učestalo uz sve druge oblike zlostavljanja. Postoje brojni razlozi nedovoljne istraženosti ovoga oblika zlostavljanja, a neki od njih su izneseni u ovome radu. Naime, stručnjaci još uvijek ne mogu naći konsenzus oko upotrebe termina emocionalnog i psihičkog...
-
-
Emocionalno zlostavljanje u patogenim zajednicama
-
Ivana Ivanko Čovjek kao društveno biće ima potrebu pripadati i stvarati odnose sa sebi sličnima. Kako bi zadovoljio te potrebe osniva i ulazi u zajednice, u kojima svojim sposobnostima doprinosi napretku i razvoju grupe. Prilikom stupanja u kontakt s drugima može se dogoditi da se osoba nađe u situaciji koja više nalikuje zlostavljanju nego ugodnom odnosu. U tom slučaju grupa postaje više štetna nego korisna za pojedinca te se može reći kako je postao žrtva emocionalnog zlostavljanja u...
-
-
Empatija i lokus kontrole kao antecedenti nasilja među osnovnoškolcima
-
Mariana Witovsky U ovom istraživanju cilj je bio provjeriti odnose između konstrukata empatije, lokusa kontrole, te počinjenog i doživljenog nasilja, odnosno jesu li empatija i lokus kontrole antecedenti doživljenog i počinjenog nasilja kod djece rane adolescentne dobi. Na uzorku od 104 učenika sedmih i osmih razreda u dvije osnovne škole u Osijeku (OŠ. „Antuna Mihanovića“ i OŠ. „Franje Krežme“) ispitana je relativna prediktivna važnost mjera empatije i lokusa kontrole u kriterijskim...
-
-
Empatija prema vanjskim grupama
-
Tanja Karakaš S obzirom na to da empatija prema vanjskim grupama igra vrlo važnu ulogu u međugrupnim odnosima, cilj je ovoga rada detaljnije opisati i objasniti ovu pojavu i njezine odrednice. Mnoga istraživanja upućuju na to da postoji manja empatija prema članovima vanjskih grupa. Radi boljeg razumijevanja ovog fenomena u radu su razjašnjeni konstrukti suosjećanja i empatije te je objašnjena socijalna kategorizacija, podjela na vlastite i vanjske socijalne grupe te grupna pristranost kao proces...
-
-
Empirijska provjera Hamiltonove teorije srodničkog altruizma
-
Tena Rapčan Tema ovog rada bila je empirijska provjera Hamiltonove teorije srodničkog altruizma. U toj teoriji, nazivanom još i teorijom ukupne reproduktivne uspješnosti, govori se o tome da su pojedinci skloniji više pomagati srodnicima, nego nesrodnicima te da su skloniji više pomagati genetski bližim nego genetski daljim srodnicima. Kroz različita istraživanja, kao što su istraživanja na nekim životinjskim vrstama ili kao što je istraživanje ponašanja ljudi u kriznoj i po život opasnoj...
-
-
Empirijske metode određivanja pouzdanosti mjerenja
-
Magdalena Marković Pouzdanost nekog mjernog instrumenta odnosi se na ponovljivost rezultata pri ponovnom testiranju, tj. na njihovu stabilnost tijekom vremena. Kako bi se odredila pouzdanost mjernih instrumenata, koriste se 4 različite metode, a to su: test – retest metoda, metoda alternativnih formi testa, komparacija dijelova jednog testa te metoda koja mjeri interkorelacije među osnovnim česticama testa. Test – retest metoda odnosi se na izračunavanje stupnja slaganja rezultata iz dvije primjene...
Paginacija
