Pages

Filozofija egzistencije o problemu duše
Filozofija egzistencije o problemu duše
Matea Perić
Duša je u filozofiji egzistencije prikazana na drugačije načine od onih kakvom je prikazana u nekih od Jaspersovih prethodnika. Sveobuhvatno jest jedan od ključnih pojmova u filozofiji Karla Jaspersa čija su razmatranja ključna za ovaj rad. Cilj je ovoga rada rasvijetliti Jaspersov pojam Sveobuhvatnog Bitka kao i pojedinca koji Sveobuhvatni Bitak posjeduje. Sveobuhvatno (das Umgreifende) se prema Jaspersu javlja u dvije kategorije od kojih je prva Obuhvatno koje smo mi sami sa svojim...
Filozofija i društvo (ne)znanja
Filozofija i društvo (ne)znanja
Monika Ivanović
Osvrćući se na razna vremenska razdoblja, u radu sam pokušala prikazati kako se poimanje znanja mijenjalo, uostalom kao i uloga sveučilišta. Od samih svojih začetaka, sveučilišta predstavljaju ustanovu najvišeg oblika obrazovanja, ali i odgoja. Kada se radi o obrazovanju i odgoju, tu je svakako neizostavna i filozofija. Upravo ona za svrhu uzima unapređivanje pojedinca kroz razvoj sposobnosti njegova uma. Slijedom svih promjena koje su zadesile sveučilište nastalo je i ono...
Filozofija politike u djelu "De Regno" Tome Akvinca
Filozofija politike u djelu "De Regno" Tome Akvinca
Domagoj Stojčević
Toma Akvinac rodio se 1225. godine u talijanskom gradiću Roccasecca. Već od pete godine života Toma boravi u samostanu. 1245. godine napušta rodni grad te odlazi u Napulj k benediktincima. Vrlo brzo biva prepoznat kao izniman intelektualni kapacitet te se penje u hijerarhiji reda pod budnim okom Alberta Velikoga. 1259. godine je na poziv Ivana Nijemca sudjelovao u radu Općeg zbora reda u Valneciennesu, na kojem je, uz pomoć Alberta Velikoga, stavio veliki naglasak na znanstveni rad u...
Filozofska antropologija Maxa Schelera
Filozofska antropologija Maxa Schelera
Tea Majić
Ovaj se rad prvenstveno bavi Schelerovom idejom čovjeka i utemeljenjem filozofske antropologije kao discipline oslanjajući se na njegovo djelo Položaj čovjeka u kozmosu, te je bitno spomenuti i tradicionalno promišljanje ovog pojma i ukazati na eventualne propuste u filozofskom mišljenju spomenutog filozofa. Zadatak filozofske antropologije bi bio prikazati kako su sve ljudske mogućnosti i aktivnosti ukorijenjene u ontološku strukturu čovjeka. Scheler upućuje na shvaćanje...
Filozofska sastavnica Krležine zbirke Hrvatski bog Mars
Filozofska sastavnica Krležine zbirke Hrvatski bog Mars
Renata Džaja
Miroslav Krleža (1893–1981) je jedan od najznačajnijih i najplodonosnijih pisaca i mislilaca 20. stoljeća. U doprinose njegova stvaralaštva uvrštavaju se brojni časopisi kojih je bio začetnik, a njegov cjelokupni angažman utjecao je na političku, kulturnu i društvenu scenu. Objedinjavanje Krležine upućenosti u događanja koja imaju veze s vojskom i ratom te njegova iznimnog talenta za pisanje, realizirano je u zbirci novela Hrvatski bog Mars. Riječ je o zbirci koja sadržava...
Filozofska sastavnica Krležinih "Zapisa jeseni 1940"
Filozofska sastavnica Krležinih "Zapisa jeseni 1940"
Mirna Krasnić
Miroslav Krleža jedan je od najistaknutijih hrvatskih knjiženika 20og stoljeća čija su dijela aktualna i danas. On se, u svom bogatom stvaralačkom opusu dotiče raznih tema iz područja humanističkih i socijalnih znanosti. U vrijeme ratnih 1940ih godina, ponukan žalosnim stanjem stvarnosti, Krleža se povlači u osamu i posvećuje se pisanju dnevničkih zapisa koji se 1967. godine objavljuju pod nazivom Zapisi jeseni 1940. Ti su zapisi skup od pet eseja: »Magistra Vitae«, »O...
Filozofska sastavnica djela "Ličnost i odgoj" Pavla Vuk-Pavlovića
Filozofska sastavnica djela "Ličnost i odgoj" Pavla Vuk-Pavlovića
Tanja Cujzek
Hrvatski filozof i pedagog Pavao Vuk-Pavlović (1894-1976) u svojem je djelu Ličnost i odgoj, osim o filozofiji odgoja, promišljao i o temama pripadnima etici, filozofiji kulture i povijesti, filozofiji politike te filozofiji vrednota. Uz to, ponudio je i vlastito razumijevanje pedagogije, pri čemu je zaključio da je pedagogija sastavni dio filozofije, pa je u skladu s tim izjednačena s ostalim filozofskim disciplinama. Najbrojnija Vuk-Pavlovićeva očitovanja nedvojbeno su ona o...
Filozofske sastavnice u spisu Sretan grad Frane Petrića
Filozofske sastavnice u spisu Sretan grad Frane Petrića
Damir Sekulić
Hrvatski renesansni mislilac Frane Petrić (1529-1597) autor je spisa Sretan grad, u kojem je iznio vlastitu zamisao sretne ljudske zajednice. Tim kratkim i žanrovski teško odredivim djelom Petrić se istaknuo kao značajan renesansni filozof države. Sretan grad sastoji se od dvije temeljne filozofske sastavnice: filozofsko-političke i etičke. Ispreplitanje tih dviju sastavnica ključno je za ostvarivanje konačnog cilja Petrićeva grada: postizanja prave ljudske sreće. Petrić je...
Filozofski aspekti Dudićeve zaokupljenosti kometima
Filozofski aspekti Dudićeve zaokupljenosti kometima
Tina Tkalec Bulaić
Rad ne sadrži sažetak.
Filozofski dokazi Tome Akvinca o postojanju Boga
Filozofski dokazi Tome Akvinca o postojanju Boga
Dragan Hardi
Srednjovjekovni mislilac Toma Akvinac (1225-1274) iznio je, u svojem djelu Summa Theologiae, pet dokaza, ili, kako ih naziva, pet puteva, kojima je nastojao dokazati postojanje Boga. Iako tih pet dokaza u njegovu djelu zauzimaju samo dvije od otprilike tri i pol tisuće stranica, oni su postali veoma važan dio filozofskog izučavanja iz razloga što se Akvinac u dokazivanju koristi razumom, što je svojstveno filozofiji, a ne Objavom, kao što je to slučaj u teologiji. Oslanjajući se na...
Filozofsko problematiziranje fenomena brige kod Martina Heideggera
Filozofsko problematiziranje fenomena brige kod Martina Heideggera
Klara Jurković
Kao jedan od najznačajnijih mislilaca dvadesetoga stoljeća Heidegger svojim djelom Bitak i vrijeme postavlja pitanja kojima se do sada filozofija nije previše bavila. Pri tome se misli pitanje o smislu bitka, određivanje odnosa između bitka i tubitka i gledanje na bitak kroz horizont vremena. U tim težnjama za odgovorima na ta pitanja pojavljuje se pojam brige kao onaj smisao bitka tubitka – egzistencije. U tom smislu tubitak može egzistirati pravo i nepravo, ovisno kako će se...
Filozofsko problematiziranje improvizacije i prisvajanja u glazbi
Filozofsko problematiziranje improvizacije i prisvajanja u glazbi
Marina Soldo
Improvizacija, od latinske riječi „improvisus“ što znači „nepredviđeno“ te „ex improviso“, što znači „bez pripreme“, pronalazi u filozofiji plodno tlo za filozofsko promišljanje i analizu srodnih ontoloških, fenomenoloških, etičkih i estetskih pitanja. Improvizacija čovjeku otvara vrata za sebeostvarenje kroz interaktivni moment znatiželjnosti, no pitanje je na koji način čovjek uopće improvizira te što se događa u njegovu procesu izvođenja djela kroz...

Pages