Pages
-
-
Slavonski dijalekt
-
Evelin Labrović Slavonski je dijalekt najarhaičniji dijalekt štokavskoga narječja te ga čini skupina staroštokavskih govora. Karakteriziraju ga i starije morfološke osobitosti iz kojih možemo uočiti zajedničke osobine s čakavskim i kajkavskim narječjem. Slavonski je dijalekt podijeljen na tri poddijalekta: posavski (na jugu, uz rijeku Savu), podravski ( na sjeveru, uz rijeku Dravu) i baranjski (južno od granice s Mađarskom). Slavonskim se dijalektom govori u slavonskoj Posavini, slavonskoj...
-
-
Slavonski dijalekt na području Bošnjaka
-
Mateja Rimac U ovome radu bit će opisan govor Bošnjaka, sela koje se nalazi u istočnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije sa svojim spačvanskim bazenom. Ovaj govor ubraja se u govore slavonskoga dijalekta, odnosno u istočnoposavsku skupinu posavskih govora. Kako se većina dijalekata na području Hrvatske vremenom mijenja, tako je i s ovim govorom. Promjene su vidljive posebice kod starijih govornika koji nisu skloni utjecajima medija. Stoga je cilj ovog rada zabilježiti jezične osobine...
-
-
Slavonski grafijski sustav
-
Nevena Pavošević Pojedini su pisci nastojali srediti i ujednačiti hrvatsku grafiju, pri čemu su više ili manje uspijevali, a neki su prijedlozi bili sasvim dobri i dosljedni. Ta su se pitanja rješavala vrlo sporo i nepotpuno zbog političke rastrganosti hrvatskoga narodnog područja i zbog tiskarskih teškoća. Slavonska je grafija u 18. stoljeću bila sređena i usustavljena. Ujedinila je južna rješenja koja su donosili franjevci, te sjeverna rješenja koja su donosili isusovci. Slavonska je grafija...
-
-
Slika Morlaka u Putu po Dalmaciji Alberta Fortisa
-
Antonio Miškić Ovaj seminarski rad govorit će o važnosti prosvjetiteljstva i prosvjetiteljskog rada Alberta
Fortisa u Hrvatskoj, način na koji je on proširio i obogatio horizonte stanovnika tadašnje
Europe. Govorit će o njegovom životu i što ga je nagnalo da krene u prosvjećivanje u nepoznate
krajeve. Govorit će o važnosti knjige „Puta po Dalmaciji“ i njezinoj kompoziciji, a posebice će
biti naglasak na jednom od njenih najzanimljivijih poglavlja koje govori o običajima jednog
posve...
-
-
Slika bana Josipa Jelačića u pogledima preko Drave - hrvatska i mađarska perspektiva
-
Alen Moslavac Josip Jelačić preuzima funkciju bana 25. ožujka 1848. godine. Od tada pa nadalje može se pratiti kako se javno mnijenje mijenjalo te koji je pogled suvremenika na njega. Od rane mladosti vidljivo je na koji će način Jelačić upravljati Hrvatskom. Strogo, časno i vojnički je preuzeo uzde, a o načinu na koji upravlja govore brojni novinski prilozi i zapisi suvremenika. S jedne strane brojni hrvatski dostojanstvenici putem novinskog prostora šire pozitivnu sliku o Jelačiću pa se...
-
-
Slika o sebi kod učenika srednje škole
-
Tajana Trbara Tema rada je slika o sebi kod učenika srednje škole. U teorijskom dijelu rada daje se uvid o humanističkom pristupu odgoju i pozitivnoj orijentaciji u odgoju, čiji je sastavni dio odgoj pozitivne slike o sebi. Nadalje, objašnjava se slika o sebi, veza sa školskim postignućem učenika, razvoj i poticanje pozitivne slike o sebi kod učenika te mijenjanje negativne. U istraživačkom dijelu rada, cilj je bio utvrditi kakvu sliku o sebi imaju učenici srednje škole i utvrditi razlike s...
-
-
Slika o tijelu, socio-kulturalni model i teorija samoobjektifikacije - usporedba mladića i djevojaka
-
Monika Cvitković Zapadnjačka se kultura sve više prihvaća i širi, a samim time i norme te kulture koje nalažu vitkost djevojaka i mišićavost mladića. Socio-kulturalni model i teorija samoobjektifikacije dva su objašnjenja nastajanja iskrivljenje slike o tijelu koja nastaje zbog normi zapadnjačke kulture. Dok je socio-kulturalni model usmjeren na internalizaciju ciljnog izgleda koji je u što većoj mjeri sličan prema društvu savršenom izgledu, teorija samoobjektifikacije usmjerava se na...
-
-
Slika obitelji u "komedijama" Nikole Nalješkovića
-
Sara Jambrešić U drugoj polovici 15. i tijekom 16. stoljeća dolazi do razvoja novoga književnog pravca – renesanse. Središte hrvatske renesanse nalazi se u Dubrovniku u kojemu se početkom 16. stoljeća rodio Nikola Nalješković, prethodnik Mavra Vetranovića i Marina Držića. Nalješković će u povijesti književnosti ostati zapamćen ponajprije po svom dramskom opusu koji uključuje tekstove sedam „komedija“ koje su žanrovski zapravo četiri pastorale, dvije farse i jedna komedija....
-
-
Slikarstvo simbolizma u Osijeku
-
Eva Barišin Simbolizam kao umjetnički pravac javlja se u drugoj polovici 19. stoljeća. Simbolisti izražavaju svoje nezadovoljstvo modernim dobom pomoću mističnih i fantazmagoričnih prikaza motiva iz antičke i klasične književnosti. Simbolizam u Hrvatskoj javlja se simultano kada i u ostatku Europe. U Osijeku pronalazimo četiri značajnija umjetnika ovog pravca; Josipa Leovića, Dragana Melkusa, Sigmunda Landsingera i Petra Orlića. Iako ne toliko reprezentativan, uzorak je dovoljan kako bi...
-
-
Sličnost stavova i zadovoljstvo odnosom sustanara
-
Domagoj Matanović Jedan od glavnih ciljeva primjene psihologije kao znanosti u službi dobrobiti čovječanstva jest doprinos rješavanju problema uspostavljanja i održavanja kvalitetnih interpersonalnih odnosa. Nije stoga neobično da interpersonalni odnosi predstavljaju jedan od važnijih predmeta istraživanja u socijalnoj psihologiji. Uzrok svemu tome nalazi se u socijalnoj prirodi čovjeka, bića koje ima potrebu za druženjem i za stvaranjem odnosa s drugim ljudima u kojima nalazi izvor dugotrajnijih...
-
-
Sličnosti i razlike u govoru požeškoga i kumrovečkoga kraja
-
Ivana Thür Rad se bavi usporedbom dvaju govora različitih narječja hrvatskoga jezika od kojih je jedan kumrovečki koji pripada kajkavskom narječju, točnije gornjosutlanskom dijalektu, a drugi požeški koji pripada štokavskom narječju, točnije slavonskom dijalektu. Kumrovec, omanje selo koje čini 304 stanovnika, udaljeno je 236 km od Požege, a leži na rijeci Sutli, na samoj granici sa Slovenijom. Požega je središte Požeško-slavonske županije koju naseljava 26 000 stanovnika. Uvodni dio...
Pages
