Pages

Mitologija Mezopotamije, religija i običaji
Mitologija Mezopotamije, religija i običaji
Ivica Lassinger
Tema ovog završnog rada bit će predstavljanje osnovnih značajki mitologije Mezopotamije. Područje Mezopotamije čini nekoliko zemalja, točnije starih kraljevina i naroda, no zajednička im je religija i mitologija, kao i bogovi i običaji, pod drugačijim (izmijenjenim imenima). Pored osnovnog opisa božanstava ovaj rad sadržava i osnovne rituale naroda stare Mezopotamije kao i epove i legende te druge prikaze i dokumente, koji služe kao vrijedan povijesni izvor u prikazivanju kulture...
Mitski elementi u Marulićevoj "Juditi"
Mitski elementi u Marulićevoj "Juditi"
Marina Veraja
Ovaj će se rad baviti istraživanjem Marulićeve Judite s mitskoga aspekta. Okosnicu rada činit će izdvajanje i tumačenje mitskih elemenata na retoričkoj razini te na razini paratekstualnih dionica. Prije nego li prijeđemo na središnju temu, reći ćemo nešto o prilikama na prostoru hrvatskih zemalja u vrijeme humanizma ne bismo li približili i pobliže objasnili okolnosti u kojima je stvarao Marko Marulić. Nakon toga osvrnut ćemo se na život i djelo Marka Marulića, te ćemo...
Mitski likovi u bajkama Ivane Brlić Mažuranić
Mitski likovi u bajkama Ivane Brlić Mažuranić
Marina Šprem
U radu se govori o mitskim likovima u Pričama iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Priče iz davnine prvi su put objavljene 1916. kao zbirka od šest bajki i predstavljaju vrhunac stvaralaštva Ivane Brlić-Mažuranić. Dvije su bajke dodane šest godina kasnije, u trećem izdanju (1926.), tako da kompletna zbirka sadrži osam bajki. U radu se uspoređuje odgovaraju li teorijske postavke o mitskim likovima, o kojim govori stručna literatura, primjerima likova u Brlićkinim bajkama....
Mitski likovi u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić
Mitski likovi u bajkama Ivane Brlić-Mažuranić
Marina Kovač
Priče iz davnine, Ivane Brlić-Mažuranić, zbirka su od osam bajki za koje je karakteristična usmena književnost, korištenje mitologije kao motivske građe te modela mitskog razmišljanja kao temeljnog tekstualnog modela. Mit je I. Brlić-Mažuranić poslužio kao izvor motiva, kao svojevrsno nadahnuće i kao pomoćno sredstvo u konstruiranju vlastitih bajki. U ovim se bajkama pojavljuju likovi kao što su Svarožić, Bjesomar, Mokoš, Stribor, Zora-djevojka, djed Neumijka, Domaći,...
Mizoginija u trilogiji "Millennium" Stiega Larssona
Mizoginija u trilogiji "Millennium" Stiega Larssona
Alen Galo
Cilj je ovog diplomskog rada prikazati poetiku stvaralaštva Stiega Larssona te predočiti elemente feminizma, mizoginije te stereotipa u trilogiji Millennium. Feminizam je naziv za pokret kojemu je cilj ravnopravnost spolova na društvenom, političkom i ekonomskom planu. Temelji su feminističkim pokretima postavljeni još u 18. stoljeću, a prvi su pokreti žena osnivani u Velikoj Britaniji te SAD-u. Pojam mizoginije označava mržnju muškaraca prema ženama, a u nekim je društvenim i...
Miševi i mačke naglavačke - o učincima figurativnosti u stripu Maus Arta Spiegelmana
Miševi i mačke naglavačke - o učincima figurativnosti u stripu Maus Arta Spiegelmana
Katarina Lukačević
Predmet je ovoga rada analiza semantičkih učinaka figurativnosti u stripu Maus američkoga autora Arta Spiegelmana. Radom je predstavljena njegova stripovna poetika u kontekstu strukturnih značajki stripa. Govori se o Mausu kao grafičkom romanu. Istražuju se verbalna i vizualna figurativnost. Verbalna figurativnost analizirana je kroz mikrostilističke i makrostilističke postupke te kroz funkcionalnostilske elemente koji utječu na figurativnu razinu stripa. Vizualna figurativnost...
Mišljenje slobode u Hegela
Mišljenje slobode u Hegela
Marina Šokić
Rad ne sadrži sažetak.
Mjerenje kvalitete knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku uz pomoć balanced scorecard-a
Mjerenje kvalitete knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku uz pomoć balanced scorecard-a
Blaženka Čuić
Pozitivni rezultati modela balanced scorecard ostvareni u razvijenim područjima potaknuli su istraživanje njegove eventualne primjene na području visokoškolskih knjižnica. U radu će se razmatrati uspješnost poslovanja knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku prema odabranim pokazateljima IFLA-inog Priručnika o mjerenju uspješnosti poslovanja na temelju balanced scorecard pristupa. Pritom se polazi od teoretskih razmatranja o samom vrednovanju knjižničnih službi i usluga kao...
Mjesni prijedložni padežni izrazi u djelima suvremenih hrvatskih pisaca
Mjesni prijedložni padežni izrazi u djelima suvremenih hrvatskih pisaca
Ivona Sabljak
U radu se kreće od opisa prijedloga i prijedložnih padežnih izraza u jezikoslovnoj literaturi te prostornih značenja prijedloga u hrvatskim gramatikama i jezičnim savjetnicima. Vodeći se podjelom prijedloga u Gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta J. Silića i I. Pranjkovića izdvajaju se osnovna prostorna značenja za koja se pronalaze potvrde u građi. Istraživanje prijedloga u Praktičnoj hrvatskoj gramatici D. Raguža pokazuje da su najčešća prostorna...
Mladoturska revolucija
Mladoturska revolucija
Andrea Krijan
Početkom 20. st. Turska je još uvijek apsolutna i feudalna monarhija, ali počinje nastajati liberalno građanstvo, mladoturci, koji žele ukinuti feudalni poredak i prisiliti sultana da vrati ustav iz 1876. godine te se zalažu za reformu Osmanskog Carstva koja bi modernizirala državu po ugledu na ostale europske zemlje. Zbog toga je 1907. godine došlo do Mladoturske revolucije u kojoj se izražavaju težnje za demokratizacijom.
Mnemotehnike: podjela i obilježja
Mnemotehnike: podjela i obilježja
Tihana Tot
Mnemotehnika predstavlja pomoćnu tehniku koja zapravo olakšava pamćenje verbalnog materijala, brojeva i slično. Njima nastojimo: povezati nepovezano, naći dobre znakove dosjećanja te učiniti besmisleno smislenim. Određeni dio mnemotehnika se svrstava među verbalne, dio među predodžbene (vizualne), dok određeni dio predstavlja kombinaciju ova dva načina obrade informacija. Neke mnemotehnike koriste istovremeno dvije ili više vrsta mnemotehnika ili njihovih dijelova, stoga je...
Mocijska tvorba u hrvatskom jeziku
Mocijska tvorba u hrvatskom jeziku
Ana Gorup
U radu se opisuje mocijska tvorba u hrvatskom jeziku. Na samom su početku postavljena neka teorijska stajališta preuzeta iz gramatika hrvatskog jezika. Prije svega, razjašnjena su značenja riječi, tj. terminologija: mocija, mocijska tvorba te mocijski parnjaci, uzimajući to kao polazne pojmove tijekom izrade ovoga rada. Također su u radu navedene definicije roda i spola s naglaskom na bitnost razjednačavanja njihova značenja. Sufiksalna tvorba, kao temeljni tvorbeni način kojim...

Pages