Završni radovi | FFOS-repozitorij

: Pad Bosanskog Kraljevstva 1463. godine; Ivona Lozić
Osmansko Carstvo jedno je od najvećih carstava u povijesti koje je imalo velik utjecaj i na području Bosne i Hercegovine. U osvojenim je područjima Osmansko Carstvo imalo čvrsto organiziranu administrativnu upravu. Osmanska je vlast u Bosni trajala četiri stoljeća. U radu se prikazuje način na koji je Osmansko Carstvo došlo na vlast u Bosni te događaji koji su prethodili navedenom. Rad je ograničen na razdoblje uoči te nakon pada Bosne pod osmansku vlast 1463. godine. U radu se...

: Pad Carigrada 1453. godine i propast Bizantskog Carstva; Melita Bungić
Padom prijestolnice Bizantskog Carstva 1453. godine sa povijesne pozornice briše se tisućljetno Carstvo čiji korijeni vuku još od starog Rima. Kroz povijest veliki sjaj i bogatstvo, kako same prijestolnice tako i cijelog Carstva, budili su pohlepu i želju za osvajanjem kod istočnih vladara. Također, sa zapada se sve više širila na teritorij Carstva snažna srpska država koja je pomicala svoje granice sve više u pravcu Carigrada. Bizant se tada našao između dva snažna...

: Pad Konstantinopola 1453. i preuređenje u osmansku prijestolnicu; Ivan Rončka
Osmanski sultan Mehmed II. bio je četvrti sin sultana Murata II. te je vladao od 1444. do 1446. godine, a zatim ponovno od 1451. do 1481. godine kada po drugi put preuzima vlast. Bizantska kontrola nad Bosporom u nekoliko je navrata uzrokovala ozbiljne logističke probleme za sultane te je stoga Mehmed II. imao valjane razloge za osvajanje Konstantinopola. Osmanlije su početkom 1450-ih ostvarili kontrolu nad Bosporom te započinju pripreme za opsadu grada. U proljeće 1453. godine Mehmed...

: Pad Srbije i Bosne pod Osmansko Carstvo; Nikolina Radišić
U ovom završnom radu obradit će se pad Srbije kao i pad Bosne pod vlast Osmanlijskog Carstva. Ukazat će se na događaje koji su se odvili prije pada zemalja te koji su neposredno i doveli do kraha Srpskog Carstva 1459. godine, padom Smedereva, te do kraha Bosanskog Kraljevstva 1463. godine, padom Bobovca. Govora će biti o početku osmanlijskog utjecaja, te o tijeku borbe za vlast u ova dva područja. Prvo će biti riječ o Srbiji, o bitnim bitkama koje su obilježile sukob dvaju...

: Padežna značenja i jezična norma; Marina Beljan
U ovome radu piše se o padežnim značenjima, jezičnim savjetima i jezičnoj normi. Cilj je povezati savjete u kojima su dane preporuke za upotrebu padežnih značenja s jezičnom normom, a zatim i praksom, tj. jezikom publicističkih glasila. Najprije se ispiše što je savjetom zadano, onda ono što jezična norma nalaže te se na kraju navode primjeri s mrežnih stranica koji pokazuju poštuje li se u svakodnevnici norma ili je vidljiv otklon od nje. U radu su zastupljena samo ona...

: Padežna značenja u suvremenim hrvatskim gramatikama; Danijela Kljajić
U ovome će se radu opisati padežna značenja prema suvremenim hrvatskim gramatikama: Gramatika hrvatskosrpskoga jezika (Brabec, Hraste, Živković, 1963), Gramatika hrvatskoga jezika - priručnik za osnovno jezično obrazovanje (Težak, Babić, 2005), Hrvatska gramatika (Barić i dr., 2003), Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku (Katičić, 1986), Praktična hrvatska gramatika (Raguž, 1997), Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta (Silić,...

: Padežna značenja: između norme i uporabe; Anita Pavlović
Cilj je rada opisati značenja (bes)prijedložnoga genitiva i istražiti upotrebljavaju li se u skladu s preporukama normativne i savjetodavne literature. Opis padežnih značenja temelji se na Gramatici hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta Josipa Silića i Ive Pranjkovića. Gramatici hrvatskoga jezika Stjepka Težaka i Stjepana Babića, Hrvatskoj gramatici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Sintaksi hrvatskoga književnog jezika Radoslava Katičića i Praktičnoj...

: Pamćenje Drugoga svjetskog rata u romanima Daše Drndić; Zrinka Marijanović
Tema ovoga diplomskoga rada analiza strategija pamćenja Drugoga svjetskoga rata u romanima Sonnenschein, Leica format i Totenwande hrvatske autorice Daše Drndić. Teorijsku podlogu za razmatranje strategija pamćenja čine studije Astrid Erll, Birgit Neumann, Jana Assmanna, Dejana Durića, kao i drugih teoretičara koji se iz različitih analitičkih vizura bave istraživanjem pamćenja. U romanima se prikazuje i problematizira nacistička biopolitika tijekom Drugoga svjetskoga rata te...

: Pamćenje i mediji; Tamara Bolić
Mediji su dio svakodnevnice čiji utjecaj na kognitivne sposobnosti ljudi nije u potpunosti istražen. Bitan dio ljudskog kognitivnog funkcioniranja je pamćenje koje obuhvaća mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. S obzirom da mediji omogućavaju doticaj s velikim brojem raznovrsnih informacija u bilo kojem trenutku, bitno je ustanoviti interferiraju li mediji s elementima ljudskog pamćenja ili ga pak poboljšavaju. S jedne strane, često gledanje televizije ima...

: Pamćenje i zaborav u romanima Ivane Šojat; Matea Crljenić
U ovom će se radu analizirati oblici pamćenja i zaborava u romanima Ivane Šojat. Romani koji će se koristiti za analizu su Ezan, Unterstadt, Ničiji sinovi i Jom Kipur, u kojima se prikazuju rat i ratne posljedice koje su uvelike imale utjecaj na pojedince, ali i društvo. U radu će se primijeniti teorijske postavke različitih teoretičara problematike pamćenja i zaborava na spomenute književne predloške te će biti potkrijepljene konkretnim primjerima iz romana Ezan, Unterstadt,...

: Pamćenje osoba s poremećajima raspoloženja; Mirela Ivoš
Pamćenje je jedna od temeljnih kognitivnih funkcija osobe. Različiti čimbenici mogu utjecati na procese i sadržaj pamćenja, a jedan od njih je i raspoloženje osobe koja pamti. Pamćenje osobe uglavnom je podudarno s raspoloženjem u kojemu se osoba nalazi, što znači da osoba lakše pamti i dosjeća se pozitivnih informacija ukoliko je dobro raspoložena, odnosno negativnih informacija ukoliko je loše raspoložena. Podudarnost pamćenja i raspoloženja prisutna je i kod ljudi s...

: Pandemijski leksik; Bruno Sadiković
U ovom se radu govori o pandemijskom leksiku uz analiziranje primjera iz javnokomunikacijskoga prostora. Cilj je ovoga rada analizom prikazati utjecaj koji je imao veliki globalni događaj poput pandemije bolesti COVID-19 na jezik. Na početku će se pojasniti što je COVID-19 i kako je on utjecao na cijeli svijet s naglaskom na jezik. Budući da je pandemija utjecala na nastanak velikog broja novih riječi, slijedi poglavlje u kojem se određuju neologizmi i njegove vrste. Zatim se...

Paginacija