Paginacija
-
-
Igre gladi, suvremeni klasik distopijske književnosti
-
Manuela Kribl Ovaj se diplomski rad bavi analizom distopijskog književnog serijala Igre gladi američke autorice Suzanne Collins. Za početak se definiraju žanrovi kojima serijal pripada i njihova glavna obilježja te se izlažu osnovni podatci o autorici, serijalu i filmskim adaptacijama koji su potrebni za razumijevanje rada. Nakon toga slijedi isticanje obilježja žanra na konkretnim primjerima iz serijala te karakterizacija likova i objašnjenje njihovih međusobnih odnosa. Izdvajaju se i...
-
-
Igrifikacija u odgoju i obrazovanju
-
Ena Matasović U odgoju i obrazovanju sve je češći trend primjene igara ili nekih elemenata igara za ostvarivanje obrazovnih ishoda i ciljeva. Igrifikacija u odgoju i obrazovanju uključuje primjenu mehanike, priče, estetike i tehnike igre u kontekstu u kojemu se igra inače ne događa za poboljšanje angažmana, motivacije, suradnje i kritičkog razmišljanja kod učenika, posebice adolescenata. U ovom radu prikazane su razne spoznaje, teorije i istraživanja u okviru igrifikacije općenito i...
-
-
Ilija Lampričin Črijević o komediji i Titu Makciju Plautu
-
Matej Magdika Rad se bavi Ilijom Lampričinim Črijevićem i njegovim pogledima na komediju i rimskoga komediografa Tita Makcija Plauta. Nakon biografskih podataka o Črijeviću te kontekstualiziranja humanizma, komedije i Plauta, pozornost se usmjerava na dva teksta:
pjesmu Ecce theatrales i raspravu Super comoedia veteri et satyra et nova cum Plauti apologia.
Tekstovi će se analizirati zasebno, a iz njih će se izlučiti Črijevićeva stajališta o komediji i Plautu.
-
-
Ilirski ratovi
-
Barbara Tovarović Iliri su nastanjivali područje južno od lijeve obale Neretve, obale Crne Gore i Albanije i u unutrašnjost od istočne Hercegovine do Ohridskog jezera. U Ilire se ubrajaju različita plemena kao što su Ardijejci, Autarijati, Dardanci, Partini, Dasareti i tako dalje. Izvori koji pružaju uvid u povijest ilirskih područja djela su rimskih i grčkih kroničara i povjesničara. Iako ilirska plemena nisu bila ujedinjena, s vremenom se pojavljuju prve države i kraljevstva koja formiraju neka...
-
-
Ima li moda rod? Aspekti kulturalnih studija
-
Sara Kolak Identitet je usko povezan i često definiran tijelom, točnije spolom/rodom vezanim uz tijelo. Društveni stavovi, navike odijevanja i govor tijela ono su što nas čini posebnim i izdvaja od drugih. Ljudi mogu mijenjati svoj rod promjenom vanjskog izgleda. Dodatno, tematizacija mode, ili odijevanja, korelira s tijelom i spolom/rodom. Važno je napomenuti da rasprave o rodu i identitetu ne moraju biti na prvom mjestu. Umjesto toga, pojedinci postaju prepoznatljivi pridržavajući se...
-
-
Imena u frazemima
-
Patricija Glavaš Tema je rada vezana uz imena u frazemima. Onomastika je jezikoslovna disciplina koja tumači imena, a frazeologija je jezikoslovna disciplina koja proučava frazeme, ustaljene izraze prenesenog značenja. Ovim će se radom spojiti spomenute dvije znanosti o jeziku te će se istražiti frazemi kojima je jedna od sastavnica vlastito ime. Analizom frazeološke literature i radova izdvojeni su frazemi te će se oni grupirati s obzirom na sintaktičko ustrojstvo, središnju punoznačnicu,...
-
-
Imena u novinskim naslovima
-
Antonella Nagy Novinarsko-publicistički stil najsloženiji je funkcionalni stil hrvatskoga standardnog jezika. Jedan od elemenata po kojemu se taj stil razlikuje od ostalih funkcionalnih stilova novinski su naslovi čija je funkcija privući pozornost čitatelja. Često se u naslovima pojavljuju imena, čije pisanje ovisi o izboru nositelja tog prezimena pa je zakonski lik imena nadređen pravopisnoj normi i neovisan o njoj. Pisanje imena u kosim padežima izaziva mnoge nedoumice i neujednačenosti kako u...
-
-
Imena u slavonskim gramatikama 18. stoljeća
-
Katarina Tkalčević Tema diplomskog rada jest Imena u slavonskim gramatikama 18. stoljeća. Proučavana su imena unutar sljedećih gramatika: Blaž Tadijanović Svašta po malo iliti kratko složenje imenah i ričih u ilirski i njemački jezik, 1761.; Matija Antun Reljković Nova slavonska i nimačka gramatika, 1767. i Marijan Lanosović Neue Einleitung zur slavonischen Sprache, 1778.
Temeljna je svrha i cilj slavonskih gramatika u 18. stoljeću omogućiti Nijemcima da savladaju hrvatski jezik, a Hrvatima da...
-
-
Imenice ženskog roda od praslavenskoga i staroslavenskoga do suvremenoga hrvatskog jezika.
-
Andrea Prelog U ovom je radu riječ o imenicama ženskog roda od praslavenskoga i staroslavenskoga do suvremenoga hrvatskoga jezika. Prije svega, objašnjen je pojam jezične porodice i prajezika. Prikazano je moguće nastajanje i širenje jezika od određenog prajezika. Opisana je i podjela indoeuropskih i slavenskih jezika pri čemu se može govoriti o različitim načinima i teorijama podjele. Određen je pojam staroslavenskog jezika te problematika različitog nazivlja. Objašnjene su promjene imenica...
-
-
Imenovanje i oslovljavanje u medijskom i političkom diskursu
-
Marija Kozarić Cilj je ovog rada analizirati i utvrditi razlike u imenovanju i oslovljavanju ženskih i muških osoba u medijskom i političkom diskursu. Na početku rada medijski i politički diskurs smjestit će se u odgovarajući funkcionalni stil hrvatskog jezika, a u svrhu kontekstualizacije definirat će se i ostali funkcionalni stilovi te njihova osnovna obilježja. Potom će se pobliže definirati i objasniti teorije uljudnosti i teorija obraza koje će poslužiti kao pragmatička podloga...
-
-
Imenovanje suparnika u sportskom diskursu
-
Marija Lovrić U radu se na teorijskoj razini obrađuju fenomeni utkani u složeni odnos između sporta i nacionalnog identiteta, a to su imena i imenovanje kao ključne odrednice identiteta te stereotipi i favoriziranje kao sociološko-psihološki fenomeni koji su neizbježni pri uspostavi distinkcije Mi - Oni, odnosno pri stvaranju predodžbe o unutarnjoj skupini (mi) i vanjskim skupinama (drugi, oni). Na praktičnoj su razini analizirani primjeri sportskog diskursa preuzeti iz dnevnih novina te...
-
-
Imigracija i religioznost u Europi
-
Ilija Šušak Osnovni je cilj rada pokazati je li imigracija pokretač antisekularizacijskih trendova u Europi ili se religioznost imigranata prilagođava stopi religioznosti u domicilnoj zemlji. Da bi se došlo do odgovora na to pitanje, potrebno je, prije svega, uvesti u raspravu osnovne teorijske aspekte sociologije religije, s posebnim naglaskom na teorije sekularizacije i njihov jedinstveni razvojni put u znanstvenom diskursu. Potom, valja pružiti i kratki pregled religijske slike u Europi, te se...
Paginacija
