Završni radovi | FFOS-repozitorij

: Hrvatski i srpski; Tea Srednoselec
U ovome je radu prikazan odnos dvaju jezika – hrvatskoga i srpskog te njihov povijesni razvoj i suvremeno stanje na jezičnim razinama. Prije svega je ovdje prikazan razvoj iz zajedničkoga prajezika budući da i hrvatski i srpski jezik pripadaju porodici južnoslavenskih jezika. Nadalje, u radu se govori o utjecaju jednog jezika na drugi odnosno utjecaju srpskoga jezika na hrvatski te o posljedicama koje su proizašle iz takve situacije. U prvome dijelu rada više je riječi posvećeno...

: Hrvatski izbjeglički logori u Drugom svjetskom ratu i poraću; Marija Damjanović
U razdoblju od 1939. do 1949. godine velik broj Europljana nalazio se izvan svoje domovine ili svog rodnog kraja. Drugi je svjetski rat za sobom donio brojne nedaće, a neke od najtežih bile su prisilne migracije velikog broja stanovnika. Tako je s hrvatskog etničkog prostora u razdoblju od 1943. do 1946. godine iselio velik broj ljudi. Napuštali su svoje domove najčešće zbog opasnosti pred neprijateljskim napadima, ali i zbog toga što se na područjima na...

: Hrvatski jezik kajkavske i štokavske stilizacije; Jelena Prprović
Cilj je ovoga rada opisati i usporediti razgovorni jezik unutar prostorno udaljenih hrvatskih gradova. Ukratko se navode funkcionalni stilovi hrvatskog standardnog jezika s posebnim naglaskom na razgovorni funkcionalni stil te njegove glavne karakteristike. Zatim se, kao podvrsta razgovornog stila, navodi, opisuje i uspoređuje termin žargona, afektivnog načina izražavanja mladih pomoću kojeg se prikazuje bunt, otpor i odvajanje od govora odraslih. Središte rada čini analiza ankete,...

: Hrvatski jezik u Bosni i Hercegovini; Josipa Andrić
Iako Hrvati govore različitim narječjima i govorima, kao i drugi narodi, hrvatski je književni i / ili standardni jezik jedan i jedinstven. Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u Bosni i Hercegovini nemaju drugoga jezika. Štoviše, Hrvati u Hrvatskoj ne bi imali ovakav standardni jezik da mu nisu bitnim dijelom osnovice bili govori Hrvata u Bosni i Hercegovini. Iako je hrvatski jezik genetski srodan sa srpskim, bosanskim ( bošnjačkim ) i crnogorskim, te iako su oni međusobno dalekosežno...

: Hrvatski jezik u Spisima saborskim 1861.; Silvijo Šaur
U radu se opisuje hrvatski jezik u Spisima saborskim iz 1861. godine, a cilj je istraživanja utvrditi potvrđuju li se u navedenoj građi normativna obilježja zagrebačke filološke škole na slovopisnoj, pravopisnoj i jezičnoj razini, odnosno obilježja administrativnoga stila 19. stoljeća. Normativna su polazišta jezičnoj analizi Spisa saborskih temeljena na slovnicama najistaknutijih predstavnika zagrebačke filološke škole: Slovnici Hèrvatskoj. Za gimnazije i realne škole...

: Hrvatski jezikoslovni časopisi prve polovice 20. stoljeća; Ana Curić
U završnom se radu razmatraju dva najpoznatija časopisa prve polovice 20. stoljeća: Govori i piši hrvatski, kako treba (1925.) i Hrvatski jezik (1938.). Oba su časopisa promicala hrvatski jezik i podučavala hrvatski narod pravilnom pisanju i govorenju. Časopis Govori i piši hrvatski, kako treba polumjesečnik je koji je izlazio tijekom 1925. godine i bio je primjerom otpora jezičnome unitarizmu u prvim desetljećima 20. stoljeća, ali i glasilo koje promovira štokavski purizam....

: Hrvatski pravopisi; Eva Čolaković
U ovom su radu donose osnovne činjenice vezane za hrvatski pravopis u razdoblju od polovice dvadestoga stoljeća do Hrvatskog proljeća, a koje su bitne i za današnji razvoj hrvatskoga književnoga jezika. Od Novosadskog dogovora do Londonca koji je temelj današnjeg školskog pravopisa, u radu su navedeni neki osnovni događaji te neki hrvatski jezikoslovci poput Ljudevita Jonkea i Stjepana Babića čija je uloga u stvaranju hrvatskoga književnog jezika golema.

: Hrvatski pravopisni rječnik Ivana Esiha; Marija Juren
U radu se pregledno donosi Esihov Hrvatski pravopisni rječnik. Građu za istraživanje čini spomenuti Esihov priručnik, koji se uspoređuje s normativnim rješenjima Maretićeva Hrvatskoga ili srpskoga jezičnoga savjetnika za sve one koji žele dobro govoriti i pisati književnim našim jezikom (1924.) s obzirom na to da je Maretićev savjetnik naveden kao izvor u Esihovu priručniku. Nastoji se dati odgovor na pitanje u kojoj je mjeri Esih priručnikom pridonio restandardizaciji...

: Hrvatski roman sredine 20. Stoljeća; Ivana Šutalo
Romaneskna aktivnost sredine 20. stoljeća tematski je razgranata, stilski razvedena. Hrvatski roman u ovom razdoblju počinje nadoknađivati propušteno i realizirati one teme, oblike i tehnike što ih je već oblikovala književnost zapadnoeuropskog kulturnog kruga. Neki od prisutnih poetičkih koncepata su socijalno- kritički realizam, roman apsurda i egzistencijalizam. Šegedin sa svojom „Djecom božjom“ i njenim likovima traži smisao u egzistenciji, nastojeći da do životnog...

: Hrvatski vojnici u Tridesetogodišnjem ratu; Dario Cvjetović
Tridesetogodišnji rat (1618. – 1648.) bio je jedan od najbrutalnijih sukoba u cjelokupnoj europskoj povijesti. U njemu su izravno ili neizravno sudjelovale gotovo sve ondašnje europske države. Iako se rat nije vodio na teritoriju tadašnje Hrvatske, mnogo je hrvatskih vojnika otišlo u rat zbog carskog poziva. Tridesetogodišnji rat obično se dijeli na četiri faze – češko-falačko razdoblje, dansko razdoblje, švedsko razdoblje i francusko-švedsko razdoblje. Hrvatski vojnici...

: Hrvatski ćirilični spomenici; Tea Kemešić
Pri svome istraživanju i prikupljanju informacija koristit ću se mnogobrojnom literaturom koju ću i navesti na kraju ovoga rada. Na samom početku iznijet ću neke općenite informacije o hrvatskoj ćirilici, tj. bosančici. Nakon toga, govorit ću o hrvatskim ćiriličnim spomenicima (Humačka ploča, Povaljski prag, Povaljska listina, Kočerinska ploča, Poljički statut, Libro od mnozijeh razloga, Nauk krstjanski), što i je glavna tema ovoga rada. Nešto ću reći o njihovoj...

: Hrvatsko Kraljevstvo u drugoj polovici 11. stoljeća; Helena Gregić
Razdoblje srednjega vijeka, odnosno vrijeme druge polovice 11. stoljeća, doba je u kojem Hrvatsko Kraljevstvo dostiže svoj vrhunac. Sudbina Hrvatskoga Kraljevstva ovisila je o težnjama hrvatskih vladara za borbom i očuvanjem vlasti i cjelokupnog teritorija Kraljevstva, s naglaskom na očuvanje istočnog Jadrana koji je dio interesne sfere Bizanta i Venecije, a od sredine 11. stoljeća sve više i Svete Stolice. Bizant učvršćuje svoju vlast u obalnim gradovima, koja je dotad bila...

Paginacija