Paginacija
-
-
Hegelov pojam uzvišenosti
-
Kristina Jakovljević Njemački filozof Georg Wilhelm Friedrich Hegel u svom izlaganju o estetici koristi pojam uzvišenosti kako bi izložio put duha koji, u vidu umjetnosti, stupajući u kontakt s Bogom traži prikladnu formu kojom bi ga izrazio. Uzvišenost se pritom postiže u duhu Božjim djelovanjem koje za svoje očitovanje koristi pojavni svijet. Ovaj pojam predstavlja srednji dio simbolične umjetnosti i kao takav on znači povezivanje umjetničkog sadržaja i oblika koji ima postati primjeren način...
-
-
Hegelovo poimanje glazbe
-
Karla Pružinac U ovom se radu Hegelovo poimanje glazbe kao jedinstvenog osjetilnim doživljajem potaknutog kontemplativnog dohvaćanja istine u svojoj suštini pokazuje izuzetno aktualnim i danas. Naime, čini se da umjetničkoj spoznaji posebno odgovaraju teorijska osjetila vida i sluha te osjetilna predstava, čiji je povijesni razvoj prikaza apsolutnog predstavljen Hegelovim sustavom umjetnosti kao napredak od simbolične arhitekture, preko klasičnog kiparstva, do romantičnih umjetnosti slikarstva,...
-
-
Heideggerova hermeneutika fakticiteta
-
Marijana Josipović Na pitanje 'što je razumijevanje?' neki su filozofi iz pozicije hermeneutike pokušali dati odgovor. Jedan od tih filozofa je Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher koji je u postupku tumačenja vidio preduvjet razumijevanja, a za pojam razumijevanja zahtijevao da se promatra u okviru hermeneutike. Wilhelm Dilthey je čak hermeneutiku smatrao preduvjetom duhovnih znanosti. Martin Heidegger u svojim je djelima Bitak i vrijeme, Ontologija i Prolegomena za povijest pojma vremena preuzeo neke...
-
-
Heideggerova kritika filozofske antropologije
-
Dora Orešković Martin Heidegger njemački je filozof kojeg mnogi smatraju jednim od najvećih mislioca, a njegovu knjigu Bitak i vrijeme najznačajnijim filozofskim djelom dvadesetoga stoljeća. Potaknut neodređenošću predmeta filozofske antropologije, ukorijenjenošću tradicionalnog poimanja čovjeka u svim filozofskim razmatranjima, bilo da se on poima iz prizme kršćanske ili starogrčke tradicije, te potaknut zaboravom bitka, Heidegger se odlučio na izlaganje jedne fundamentalne ontologije koja...
-
-
Heideggerovo i Freudovo razumijevanje "intersubjektivnosti"
-
Marija Labak U radu se izlaže Heideggerovo i Freudovo razumijevanje čovjeka i »intersubjektivnosti«. »Intersubjektivnost« označava bitnu značajku ljudskoga svijeta da je određen međuljudskim odnosima. Termin je posuđen iz filozofskoga korpusa Edmunda Husserla. U radu je izvršena usporedba Heideggerovih kocepata kojima je tumačio međuljudske odnose (su-bitak, su-tubitak, Se) i Freudove psihologije mase. U radu su uočene sličnosti između Heideggerovoga i Freudovoga razumijevanja čovjeka i...
-
-
Heideggerovo i Marcuseovo poimanje tehnike
-
Damir Sekulić U današnjem svijetu racionalizacije, tehnika je fenomen koji uvelike određuje svakidašnjicu suvremenog pojedinca i društva. Dvije perspektive koje izlaze iz uobičajenog i često ograničenog okvira razmatranja tehnike pripadaju dvojici eminentnih filozofa 20. stoljeća: Martinu Heideggeru i Herbertu Marcuseu. Heidegger tehnici pristupa strogo ontološki: analizom instrumentalnosti dolazi do starogrčkog shvaćanja pro-iz-vođenja, koje krije koncept istine kao neskrivenosti. Pritom on ...
-
-
Heideggerovo određenje pravosti egzistencije
-
Mirna Šostarko Martin Heidegger jedan je od istaknutijih mislilaca 20. stoljeća. Bitak i vrijeme, po mnogima njegovo najznačajnije djelo, bavi se razmatranjem bitka kao takvoga, pri čemu polazi od egzistencijalne analitike. Heidegger uvodi pojam tubitak kojim označava poseban način bitka specifičan isključivo za čovjeka. Čovjek kao tubitak određen je brojnim egzistencijalima, među kojima je i mojstvenost. Mojstvenost tubitku pruža mogućnost izbora između dva modusa bitka tubitka, a to su...
-
-
Heideggerovo poimanje savjesti
-
Vedrana Vestić Martin Heidegger jedan je od najznačajnijih i najistaknutijih filozofa. Poznat je po svojim jedinstvenim terminima i tumačenjima istih. Njegova tumačenja i razmatranja velikim slučajem aktualna su i danas, jer se bavio problematikom koja se događa i danas. Jedna od njegovih najpoznatijih knjiga je Bitak i vrijeme, u kojoj precizno i pomoću brojnih primjera objašnjava mnoge stvari, uključujući i savjest. U spomenutoj knjizi, prikazano je Heideggerovo shvaćanje savjesti, na koji...
-
-
Heideggerovo tumačenje pjesništva
-
Lea Belačić Martin Heidegger njemački je filozof koji je djelovao tijekom 20. stoljeća, a njegova razmišljanja o pjesništvu ponajviše su zapisana u djelima O biti umjetnosti i Hölderlinove himne »Germanija« i »Rajna«. Pjesništvo je jedan od oblika umjetnosti kojega su razmatrali i neki od filozofa poput Platona, Aristotela, Kanta, Hegela, Nietzschea i drugih. Heidegger u svojim razmišljanjima o pjesništvu polazi od »oskudnog vremena« obilježenog nedostatkom boga koji u sebi sabire ljude...
-
-
Heinar Kipphardts "Joel Brand" und "Bruder Eichmann" als Dokumentardramen
-
Angela Perić U središtu ovog završnog rada nalaze se djela Heinar Kipphardta Joel Brand i Bruder Eichman, koji će u ovom radu biti prikazani i opisani kao dokumentarističke drame. Prije nego sama djela kao dokumentarističke drame mogu biti analizirane, treba prvo objasniti pojam dokumentarističke drame, zbog čega će na samom početku ovog rada biti dani odogovori – kada, tko, zašto i u svrhu čega je nastala dokumentaristička drama u Njemačkoj. Cilj rada je oba djela, na temelju njihovih...
-
-
Heinrich Bölls "Ansichten eines Clowns" und Vojtěch Jasnýs gleichnamige Verfilmung. Ein Vergleich
-
Sebastijan Petriković Der Spielfilm „Ansichten eines Clowns“ ist im Jahr 1975 entstanden und ist nach dem gleichnamigen Roman von Heinrich Böll gedreht worden. Der Roman ist im Jahre 1963 vollständig veröffentlicht worden. Die Verfilmung ist im Rahmen des Romans gescrhieben, doch mit Variationen, Hinzufügungen und Ellipsen. Diese Veränderungen betreffen die Handlung, Personen und den Raum. Die Hauptgestalt ist Hans Schnier, der ein Clown ist und mit Hilfe der Pantomime die Wahrheit sagt. Wie Böll sagt,...
-
-
Heinrich Harrers Reisebericht "Sieben Jahre in Tibet" und die gleichnamige Verfilmung von Jean-Jacques Annaud
-
Majda Svetličić In dieser Diplomarbeit werde ich mich mit dem Buch von Heinrich Harrer „Sieben Jahre in Tibet“ und dem gleichnamigen Film aus 1997 von Jean – Jacques Annaud befassen. Ich werde einen Vergleich zwischen Film und Buch machen. Zuerst werde ich etwas allgemein über die zwei Gattungen, den Film und die Literatur, sagen. Ich werde auch etwas über Literaturverfilmung sagen, denn heutzutage ist diese sehr populär. Danach werde ich das Buch bearbeiten. Ich werde etwas über den...
Paginacija
