Rad na početku dijakronijski prikazuje razvoj kajkavskog narječja, nakon čega slijedi zemljopisni pregled s kartom i tri najvažnije podjele narječja na dijalekte, Ivšićeva, Brozovićeva i Lončarićeva. Upoznavanje s mjestom Velika Ciglena postignuto je opisivanjem zemljopisnih i povijesnih obilježja tog bilogorskog naselja. Kako je u središtu rada ciglenski govor, koji je pravi odraz kajkavsko-štokavskih odnosa na Bilogori, prije same jezične analize nastojao se prikazati širi utjecaj povijesnog konteksta na rubne bilogorske kajkavske govore. Zapis izvornog mjesnog govora donosi se kao prilog na samom kraju rada te se na tom temelju vrši sinkronijska analiza. U fonetsko-fonološkom pregledu, uspoređujući kajkavska obilježja (akcentuaciju, odraz jata i poluglasa te ostalih vokala i konsonanata) s prilikama u ciglenskom govoru, pokazuje se trenutno stanje tog kajkavskog idioma unutar spomenute jezične razine. Analizom vrsta riječi na morfološkoj razini postignut je pregled gramatičkih nastavaka u svim vrstama riječi, kao i upotreba karakterističnih glagolskih oblika. Također, na temelju prikupljene građe izvršeno je analiziranje rečenice i rečeničnih dijelova, kao i pregled leksičkih osobitosti u govoru Velike Ciglene.