Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije s naglaskom na Web 2.0 mijenja informacijsko ponašanje pojedinaca i postavlja nove izazove pred ustanove poput knjižnica koje su tradicionalno bile prvi, a često i jedini informacijski izvor. Eklatantan je primjer promjene informacijske paradigme Wikipedija, slobodna mrežna enciklopedija koja se prometnula u dominantni referentni izvor današnjice i uz mrežne tražilice predstavlja početak svake potrage za potrebnim informacijama. Wikipediju karakterizira izuzetna otvorenost, a klasičan uređivački postupak zamijenjuje kolaborativnim radom zbog čega se od samog začetka vode rasprave o njezinoj pouzdanosti i kvaliteti. Još jedan u nizu razloga iz kojih se često osporava njezina relevantnost je taj što ne počiva na autoritetu pojedinca već je plod kolektivne inteligencije. Prvi dio rada stoga donosi temeljne teorijske postavke i objašnjava mehanizme nadziranja sadržaja na Wikipediji te kulturu koju je iznjedrila. U njemu se analiziraju različiti aspekti relevantnosti uz osvrt na konkretne načine njezina vrednovanja, ali i prilike koje popularnost ove mrežne enciklopedije pruža knjižnicama. Drugi je dio istraživačkog karaktera, a ispituje percepciju i korištenje Wikipedije fokusirajući se na knjižničare informatore koji sudjeluju u projektu Pitajte knjižničare. Uz interpretaciju rezultata koji govore o osobnim i profesionalnim stavovima knjižničara informatora kao i poznavanju Wikipedije, prikazana su i slična strana istraživanja uz usporedbu pojedinih segmenata.