Paginacija
-
-
Pripovijedanje i identitet u Kasandri Christe Wolf
-
Viktoria Kluiser U radu se promišlja o konstitutivnoj povezanosti identiteta i pripovijedanja, pri čemu se naglasak stavlja na na kognitivistički pristup razvijen u naratologiji. Tim kategorijama pristupa se kroz pojedinačne koncepte među kojima se ističu: otjelovljenost uma, svijest, proto-ja, temeljno-ja, autobiografsko-ja, fleksibilna stabilnost jastva, neverbalna i verbalna naracija i dr. Namjera je ukazati na povezanost tih pojmova, kao i na činjenicu uvjetovanosti njihove međusobne...
-
-
Pripovjedne tehnike u Srcu tame Josepha Conrada
-
Tesa Gažić Svrha ovoga završnoga rada je prikazati kako pripovjedne tehnike utječu na razinu tematike i razinu književne vrste u djelu Srce tame autora Josepha Conrada. Redom se pronalazi odgovor na pitanja zašto je autor uveo posrednog i nepouzdanog pripovjedača, tko su pripovjedači i koja je njihova uloga, kako se iznosi priča i pri kraju, na koji način pripovijedanje kao takvo utječe na tematiku i književnu vrstu samoga djela. Conrad se odlučio za pripovjedača posrednika kako bi jedno...
-
-
Pripovjedne tehnike u romanu Ivana Kozarca Đuka Begović
-
Suzana Ždravac U ovom romanu bit će obrađene pripovjedne tehnike u romanu Đuka Begović, koji je napisao poznati prozaist i pjesnik Slavonije, Ivan Kozarac. Đuka Begović, za razliku od svoje proračunate, bogate, licemjerne sredine, vlastiti život živi kao erupciju strasti. On zagovara istinu pod svaku cjenu, afirmira tjelesnost kao najpotpuniji dodir s neizrecivim. Kroz lik Đuke Begovića, Kozarac je želio prikazati sliku slavonske društvene stvarnosti krajem 19.st., njezinu ekonomsku i moralnu...
-
-
Pripremljenost hrvatskog tržišta za e-nakladništvo
-
Ivana Blažević Cilj je radnje analizirati pripremljenost hrvatskog tržišta za elektroničko nakladništvo. Razrađeni su sljedeći mogući indikatori razvijenosti suodnosa tržišta i e-nakladništva u Republici Hrvatskoj: položaj e-nakladništva u općoj nakladničkoj produkciji, pravni okvir, obrazovni sustav i mogućnosti pristupa elektroničkim sadržajima.
Navedeni su indikatori analizirani na odabranim primjerima. Nakladnici koji su uvršteni u rad pridonijeli su razvitku elektroničkog...
-
-
Prirodoslovni muzeji
-
Sabina Vidanec U radu se definiraju i opisuju temeljne značajke prirodoslovnih muzeja i prirodnina kao njihovog temeljnog predmeta bavljenja. Prirodoslovni muzeji poseban su tip muzejskih ustanova koje prikupljaju predmete iz živog svijeta. Njihova je svrha očuvati prirodnu baštinu te dokumentirati živi svijet za sadašnje i buduće naraštaje. Prema općeprihvaćenoj definiciji muzejske ustanove njihovim se sastavnim dijelovima smatraju i zoološki i botanički vrtovi, arboretumi i akvariji.
U radu...
-
-
Priručnici hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika za A1 razinu
-
Dora Albreht Otkako postoji potreba za učenjem hrvatskoga kao stranog jezika u skladu sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike izdano je nekoliko priručnika za učenje hrvatskog kao stranog jezika za sve razine. Za A1 razinu postoji nekoliko udžbenika, gramatika i vježbenica koje nastavnici kao i učenici mogu koristiti za učenje hrvatskog kao stranog jezika. U diplomskom radu naglasak stavljamo na priručnike namijenjene A1 razini te na njihovu usklađenost sa ZEROJ-em. Osim ZEROJ-a...
-
-
Priručnici hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika za razine A2 - C1
-
Tena Andrić Poznato je da je hrvatski jezik kao nastavni predmet za sve učenike obvezan od prvog dana osnovne škole do posljednjeg dana srednje škole te da ga predaju nastavnici koji su se školovali isključivo za taj posao. No kakva je situacija kada je u pitanju hrvatski kao drugi i stani jezik? Kako i gdje se uči? Tko ga poučava? Kakvi su priručnici koji se koriste za učenje hrvatskog kao drugog i stranog jezika? Upravo će se na posljednje postavljeno pitanje pokušati dati odgovor u ovome...
-
-
Prispodobe u Lukinu evanđelju
-
Ana Jakab Kao retorički termin, parabolé se spominje prvi puta u Aristotelovoj Retorici gdje paradeígmata označava dojmljive primjere kojima se uvjerava slušatelje u nešto. U kategoriju primjera koji se temelje na govornikovoj inventivnosti Aristotel ubraja usporedbu (parabolé). Aristotelov opis parabole bio je zakonodavan za cijelu govorničku teoriju poganske antike.
Kada je riječ o paraboli kao književnom fenomenu, njezino podrijetlo treba tražiti u hebrejskoj filozofskoj i religijskoj...
-
-
Pristranosti u atributiranju
-
Snježana Božić Atribucijski pristup primarno nastoji razumjeti i objasniti čemu i kako ljudi pripisuju odnosno atribuiraju uzroke vlastitog ponašanja i ponašanja drugih ljudi. Teorije atribucije su pretpostavile da ljudi atribucije donose na racionalan i logičan način. Međutim istraživanja su ukazala da se u procesu atrubuiranja događaju pogreške, tzv. pristranosti u atribuiranju. Središnja tema rada je prikaz pristranosti prilikom atribuiranja uz pomoć do sada relevatnih empirijskih provjera te...
-
-
Pristranosti u okrivljavanju žrtava silovanja i drugih zločina
-
Ena Jocić Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati utjecaj pristranosti kao što su suosjećanje sa žrtvom i pristranost ishoda na okrivljavanje žrtvi silovanja i pljačke. Osim toga, cilj je bio ispitati i razlike između pomagačkih i nepomagačkih struka u okrivljavanju žrtvi s obzirom na navedene pristranosti. U istraživanju je sudjelovalo N = 347 studenata Sveučilišta u Osijeku, pri čemu je 70.6% sudionika bilo ženskog (N = 245), a 29.4% muškog (N = 102) spola. Ukupno N = 209 sudionika...
-
-
Pristup grčkoj mitologiji kroz hram
-
Ivana Nikolić Grčka umjetnost karakterističan je sklop elemenata umjetnosti drugih naroda koji su asimilirani u samu grčku kulturu tako da su stvorili jednu novu i jedinstvenu umjetnost. To je slučaj i kada govorimo o samim hramovima koje su Grci gradili svojim božanstvima.
Građeni velikim dijelom na primjerima mikenskih građevina, grčki hramovi pronašli su vlastiti arhitektonski izričaj i time su dali novu i orginalnu notu samoj arhitekturi. Kroz te hramove naučili smo većinu onoga što...
-
-
Pristupi samohranom roditeljstvu u odabranim društveno-kulturološkim različitostima
-
Antonela Maljur Obitelj je osnovna zajednica društva koja se mijenja pod snažnim djelovanjima suvremene civilizacije. Postoje različite vrste obitelji pri čemu se pojedini oblici smatraju tradicionalnima, a drugi suvremenima. U tradicionalne oblike obitelji ubrajaju se izolirana nuklearna obitelj, modificirana proširena obitelj, proširena obitelj i velika obitelj, dok se kao suvremeni obiteljski oblici promatraju samačka kućanstva, posvojiteljske obitelji, jednoroditeljske obitelji, istospolne...
Paginacija
