Pages
-
-
O Gundulićevu "porodu od tmine"
-
Mirjana Knežević Cilj je ovoga rada prikazati onaj dio Gundulićeva književnoga opusa koji je nastao u njegovim mlađim danima, a koji se popularno naziva porodom od tmine. On ukupno broji deset drama koje su na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće uživale veliku popularnost i koje su bile često izvođene u tadašnjim kazalištima. Ipak, danas su se u potpunosti sačuvale samo Arijadna i Prozerpina ugrabljena čijim se sadržajem, stihovima i vrijednošću ovaj rad i bavi. Djelomično su sačuvane Dijana i...
-
-
O Knezovićevu molitveniku 'Duhovno nemoj se zaboravit od mene' (1746)
-
Marijana Koški Naslov diplomskoga rada glasi: „O Knezovićevu molitveniku „Duhovno nemoj se zaboravit od mene“ (1746)“. U uvodnom se dijelu rada ponajprije govori o važnim odrednicama hrvatske književnosti 18. stoljeća. Nadalje, opisuju se povijesne, političke, društvene te gospodarske prilike koje su imale znatan utjecaj na osamnaestostoljetnu slavonsku književnost. Književnost u Slavoniji 18. stoljeća uglavnom je nabožno-poučnog karaktera. S tim se slažu svi hrvatski znanstvenici i...
-
-
O Mulihovim "Regulama"
-
Ruža Živković U ovom radu obradit će se djelo autora Jurja Muliha «Regule roditelov i drugeh starešeh i Regule dvorjanstva». Na početku bit će obrađeno razdoblje prosvjetiteljstva kojem to djelo pripada te regionalna podijeljenost hrvatske književnosti u tom razdoblju. Nakon toga detaljnije će biti obrađen život autora i njegov književno-misijsko-prosvjetiteljski rad. Glavni dio rada pripada istraživanju elementa svakodnevice u njemu. Cilj je ovog rada pronaći elemente svakodnevice u djelu...
-
-
O biljnom i životinjskom svijetu Marulićeve "Judite"
-
Ena Mirković Sredinom 14. stoljeća u Italiji započinje velika književna epoha renesansa te se širi cijelom Europom i traje do sredine 16. stoljeća. Nastanjujući se u ostatku Europe potaknula je razvoj književnosti na nacionalnom jeziku, a upravo je Marko Marulić, zahvaćen renesansom i pišući na nacionalnom jeziku, osigurao svojim djelima mjesto u povijesti svjetske književnosti, a sebi naslov oca hrvatske književnosti. Gotovo u svemu što je napisao osjeti se velika pobožnost praćena...
-
-
O djelu Bernardina Leakovića
-
Antun Lešić Rad se bavi biobibliografijom franjevca opservanta Bernardina Leakovića (1741. – 1815.). U uvodnom se dijelu govori o odabiru teme i objašnjava se sadržajni koncept rada. U drugom se poglavlju rada donosi rukopisna građa o Leakoviću. Riječ je o zapisima crkvenih dokumenata Leakovićeva vremena kojima se prati njegovo redovničko djelovanje. Kroz sljedeće se poglavlje fra Bernardin predstavlja kroz književnopovijesne i leksikografske preglede od početka 19. stoljeća do današnjih...
-
-
O fauni Vetranovićeva "Posvetilišta Abramova"
-
Zdenka Barna Glavna tema ovoga završnog rada je fauna u djelu Posvetilište Abramovo. Autor djela je Mavro Vetranović, pisac čije stvaralaštvo pripada staroj hrvatskoj književnosti. Pisao je ljubavne, religiozno-poučne i moralno-filozofske pjesme. Sa svojim pastirskim igrama, mitološkom dramom Orfeo i duhovnim izvedbama Uskrsnuće Isukrstovo, Suzana Čista i Posvetilište Abramovo mnogo je pridonio drami stare hrvatske književnosti. Naglasak je stavljen na istraživanje čestotnosti pojavljivanja...
-
-
O glagoljici uzgredno, no s autoritetom - Ferdo Šišić i Petar Skok
-
Isabell Hudorović Tema rada O glagoljici uzgredno, no s autoritetom – Ferdo Šišić i Petar Skok jest predstavljanje jedne brazde znanstvenoistraživačke njive, koju su zaorali istaknuti hrvatski povjesničar Ferdo Šišić i jezikoslovac, u prvom redu onomastičar, Petar Skok, i to one koja je u njihovu znanstvenome obzoru na margini, usputna, a tiče se glagoljice, njezina postanka i razvoja. Članak se sastoji od dvaju temeljnih preglednih poglavlja, a svako donosi kritički osvrt na teoriju odabranoga...
-
-
O hrvatskoj pokladnoj lirici
-
Valentina Kezić U ovom se radu istražuje žanr pokladne lirike, odnosno maskerate u hrvatskoj renesansnoj književnosti. Riječ je o mješovitom dramsko-lirskom žanru, monološki strukturiranoj prigodnoj lirskoj pjesmi koja je krajem kvatročenta preuzeta iz talijanske književnosti. O pojavi i nazivu navedenog žanra pisalo se mnogo posebice u novije vrijeme, a proučavanje i bavljenje ovim žanrom iz raznih aspekata traje još i danas. Na hrvatskim prostorima prvu hrvatsku maskeratu, Gizdave mladosti i...
-
-
O komediji "Džono aliti Gos "
-
Hana Patkoš U završnom će radu biti predstavljena frančezarija Džono aliti Gos, koju Muhoberac smatra
produktom dubrovačke adaptacije originalne Molièreove komedije Don Juan ili Kamena
Gozba (Muhoberac, 1997: 187). Analiza djela pokazat će razlike između originalne Molièreove
komedije i dubrovačke preradbe nastale po istoimenom uzoru. Radnja ove frančezarije temelji
se na vješto osmišljenim prijevarama dubrovačkoga gospara Džone koje uspješno ostvaruje uz
pomoć svojega sluge...
-
-
O neologizmima u Slamnigovu pjesništvu
-
Marijana Ivić Predmet je rada analiza neologizama u pjesničkom tekstu Ivana Slamniga, a zbog dvojbenih i nedorečenih odredaba pojma neologizma moralo joj je prethoditi postavljanje kriterija. Od određenja općeg pojma do stilističkog neologizma, došlo se do zaključka da je problematika stilističkog zamršenija i to zbog kontakta s antinormativnim igrama, zbog neodređenijeg statusa posuđenice te zastarjelice. Određeno je da se neologizam mora od čistih antinormativnih igri razgraničiti koliko...
-
-
O pisanju općih imenica i pridjeva iz drugih jezika
-
Martina Bertić Ovaj rad bavi se analizom i istraživanjem pravopisnih pravila o pisanju općih imenica i pridjeva iz drugih stranih jezika što su ušli u hrvatski jezik. Analiza se provodi na temelju devet odabranih pravopisnih izdanja od Hrvatskog pravopisa Ivana Broza iz 1892. godine sve do Hrvatskog pravopisa koje je izdao Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 2013. godine. Odabrana izdanja obuhvaćaju još pravopis Franje Cipre, Petra Guberine i Krune Krstića iz 1941. (pretisak), korijenski...
-
-
O pojmu volje kod Schopenhauera
-
Ana Grgić Schopenhauer svoju filozofiju svodi na jednu jedinstvenu misao, a ona glasi »svijet je volja«. Njegova metafizika, etika, estetika pa čak i filozofija prirode svedena je na volju. Sam Schopenhauer ističe da je otkrio stvar po sebi i njome prožeo cijelo svoje učenje. Njegova učenje o volji kao stvari po sebi, koja je razlučena od svijeta kao predodžbe preko kojega imamo ograničenu mogućnost spoznaje, jest metafizika u kojoj je volja predstavljena kao počelo svih stvari koja ujedno...
Pages
