prikaz prve stranice dokumenta O pojmu volje kod Schopenhauera
  Download
PDF 364.56 KB
master's thesis
O pojmu volje kod Schopenhauera
2018. urn:nbn:hr:142:307835
Grgić, Ana
Josip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
Department of Philosophy

Cite this document

Grgić, A. (2018). O pojmu volje kod Schopenhauera (Master's thesis). Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:307835

Grgić, Ana. "O pojmu volje kod Schopenhauera." Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:307835

Grgić, Ana. "O pojmu volje kod Schopenhauera." Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:307835

Grgić, A. (2018). 'O pojmu volje kod Schopenhauera', Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, accessed 10 April 2025, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:307835

Grgić A. O pojmu volje kod Schopenhauera [Master's thesis]. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences; 2018 [cited 2025 April 10] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:307835

A. Grgić, "O pojmu volje kod Schopenhauera", Master's thesis, Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Humanities and Social Sciences, Osijek, 2018. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:307835

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitleO pojmu volje kod Schopenhauera
Title (english)On the Concept of Will in Schopenhauer
AuthorAna Grgić
MentorVladimir Jelkić (mentor)
Committee memberDavor Balić (predsjednik povjerenstva)
Committee memberVladimir Jelkić (član povjerenstva)
Committee memberŽeljko Senković (član povjerenstva)
GranterJosip Juraj Strossmayer University of Osijek
Faculty of Humanities and Social Sciences
(Department of Philosophy)
Osijek
Defense date and country2018-05-09, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Philosophy
Ontology
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		HUMANISTIC SCIENCES
Philosophy
Ethics
Abstract
Schopenhauer svoju filozofiju svodi na jednu jedinstvenu misao, a ona glasi »svijet je volja«. Njegova metafizika, etika, estetika pa čak i filozofija prirode svedena je na volju. Sam Schopenhauer ističe da je otkrio stvar po sebi i njome prožeo cijelo svoje učenje. Njegova učenje o volji kao stvari po sebi, koja je razlučena od svijeta kao predodžbe preko kojega imamo ograničenu mogućnost spoznaje, jest metafizika u kojoj je volja predstavljena kao počelo svih stvari koja ujedno njima i... More upravlja. Nju zasniva antropocentrički na čovjekovu unutrašnjem doživljaju vlastita tijela, a smatra da je sva organska pa i anorganska priroda proistekla iz nje. Budući da volja kao stvar po sebi ne može biti podložna prostoru, vremenu i kauzalitetu, koje on naziva »načelom razloga« on postavlja ideje kao posrednike između volje kao stvari po sebi i njezinih pojava. Ideje su vječni uzorni principi mnoštva pojava otjelovljenih u svijetu. Ideje kao i pojave predstavljaju objektivaciju volje. Iz razloga što volja ne pripada svijetu kao predodžbi i do nje se ne može doći načelom razloga, on ni umu ne pridaje toliku važnost nego ga dapače, smatra organom zablude i podložnim dogmama, koji, zajedno sa razumom, biva upravljan voljom. Njegovo etičko učenje proizlazi iz shvaćanja volje kao bezrazložne i slijepe što nužno izaziva patnju pa i sama želja, kao nužda, predstavlja bol koji se ukida tek njezinim zadovoljenjem zbog čega zagovara trajno negiranje volje kao jedino trajno rješenje izlaza iz patnje. Pravo moralno djelovanje proizlazi iz velike patnje koju osoba osjeti te prepoznajući je i u drugima, s njima suosjeća, dok u rezigniranosti pronalazi konačno umirenje volje prepoznavanjem volje kao uzroka patnje. Jedino negiranjem volje, asketskim načinom života, biva se slobodan od iste, stoga se moralno djelovanje ne može naučiti i ne proizlazi iz uma. Estetika je također prožeta voljom kao ona koja za razliku od sažaljenja i rezignacije pruža kratkotrajno oslobođenje volje u bezinteresnom stapanju čistog subjekta s objektom. Pitanje slobode razrješava u shvaćanju karaktera kao nužnog jer on također podliježe načelu razloga te izražava da je slobodan samo onaj koji negiranjem volje, u sebi ukida istu i na taj način ne biva slobodan kao karakter jer time i svoj karakter ukida. Njegovo viđenje svijeta kao upravljanim bezrazložnom voljom koja nužno mora uzrokovati patnju nazivan je pesimizmom, a učenje o izbavljenju kroz negiranje volje, predstavlja krunu Schopenhauerove filozofije. Less
Keywords
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:142:307835
Study programmeTitle: Philosophy (double major); specializations in: Teacher Training
Course: Teacher Training
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra edukacije filozofije (magistar/magistra edukacije filozofije)
Study programmeTitle: History (double major)
Study programme type: university
Study level: graduate
Academic / professional title: magistar/magistra edukacije povijesti (magistar/magistra edukacije povijesti)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2018-10-24 08:26:54
accessibility

closeAccessibilityrefresh

If you wish to permanently save changes, click on Save, if not - your settings will be reset when you restart the browser.