Naslov diplomskoga rada glasi: „O Knezovićevu molitveniku „Duhovno nemoj se zaboravit od mene“ (1746)“. U uvodnom se dijelu rada ponajprije govori o važnim odrednicama hrvatske književnosti 18. stoljeća. Nadalje, opisuju se povijesne, političke, društvene te gospodarske prilike koje su imale znatan utjecaj na osamnaestostoljetnu slavonsku književnost. Književnost u Slavoniji 18. stoljeća uglavnom je nabožno-poučnog karaktera. S tim se slažu svi hrvatski znanstvenici i književni povjesničari. Među brojnim piscima osamnaestostoljetne Slavonije koji su svojim književnim radom pridonosili posebice vjerskom i moralnom poučavanju naroda zasluženo mjesto zauzima i Antun Josip Knezović. U nastavku se rada predstavlja Knezovićev životopis („kratkopis“) i književni opus te se govori o tome kako su hrvatski znanstvenici i književni povjesničari vrednovali Knezovićeva djela. U središtu pozornosti diplomskoga rada je Knezovićev molitvenik „Duhovno nemoj se zaboravit od mene“. Riječ je o prvom izdanju molitvenika iz 1746. godine, tiskanom u Budimu. Međutim, potrebno je napomenuti da je upravo ovaj molitvenik i prvo tiskano Knezovićevo djelo. Proučavajući molitvenik Antuna Josipa Knezovića „Duhovno nemoj se zaboravit od mene“ (1746) posebna se pozornost pridaje istraživanju dvaju međusobno suprotstavljenih motiva: motiva ljubavi i motiva mržnje, što je i središnja tema diplomskoga rada. U sljedećem poglavlju ovoga rada uspoređuju se dobiveni rezultati provedenoga istraživanja dvaju motiva: motiva ljubavi i motiva mržnje u molitveniku Antuna Josipa Knezovića „Duhovno nemoj se zaboravit od mene“ (1746) s dostupnim podacima o rezultatima istraživanja motiva ljubavi i motiva mržnje u molitveniku Antuna Kanižlića „Primogući i srce nadvladajući uzroci“ (1760). U zaključnom se dijelu ovoga rada prikazuju sažeti rezultati provedenoga istraživanja.