Sažetak | Adolescencija dolazi od latinske riječi adolescere, što znači rasti prema zrelosti, označava period između djetinjstva i odrasle dobi. Ponajviše se odlikuje promjenama na emocionalnom i kognitiv-nom planu te dolazi do psihološkog sazrijevanja tijekom kojeg osoba traži svoj identitet. Raste spo-sobnost apstraktnog i logičkog mišljenja, rastu kapaciteti obrade informacija kao i razumijevanje pojava iz fizičkog i socijalnog svijeta. Događa se tzv. „intelektualni skok“. Socijalna inteligencija uključuje kogniciju, konvergentnu i divergentnu produkciju, pamćenje i evaluaciju sadržaja pona-šanja. Ti se sadržaji sastoje od neverbalnih informacija o društvenim interakcijama koje omogućuju zaključivanje o mislima, željama, osjećajima, raspoloženjima, namjerama i postupcima drugih oso-ba, ali i nas samih. Sastoji se od socijalne svjesnosti i socijalne spretnosti. Socijalna se svjesnost odnosi na osjećaj za tuđe unutrašnje stanje, razumijevanje osjećanja i misli te osobe i „hvata-nje“ složenih socijalnih situacija, a obuhvaća: primarnu empatiju, prilagođavanje, empatičku točnost i socijalnu kogniciju. Empatija se općenito pojačava s godinama života pa tako se i kroz adolescenciju u mladima razvija sve veća empatičnost. Socijalna spretnost nadovezuje se na soci-jalnu svjesnost kako bi omogućila glatku i djelotvornu interakciju, a obuhvaća: glatku interakciju na neverbalnom nivou, zatim uspješno predstavljanje sebe, oblikovanje ishoda socijalnih interakci-ja te naposljetku brigu o potrebama drugih i odgovarajuće akcije. Disemija je naziv za nedostatak vještog čitanja neverbalnih znakova koji omogućuju glatku komunikaciju i samim time neadekvat-no reagiranje na njih. Briga i osjećaj za tuđe potrebe temeljeni su na empatiji, a ona je ključna za socijalnu inteligenciju te čini najveći dio nje. Glazba ima velik fiziološki utjecaj na emocije, mozak i vegetativni živčani sustav te uvelike povećava sinaptičku plastičnost mozga, a taj pozitivan učinak traje dugo kod osoba koje su aktivno uključene u proces učenja i izvođenja glazbe. Glazbeni anga-žman može podrazumijevati grupno muziciranje i/ili individualno glazbeno podučavanje, stoga su i socijalni ishodi različiti. Grupno muziciranje može pridonijeti disciplini, timskom radu, osjećaju postignuća, samopouzdanju, osjećaju pripadanja, odgovornosti, samoizražavanju, doživljaju isku-stva nastupa te povećanju samopoštovanja, socijalnoga razvoja i uživanja. Glazba ima jak utjecaj na razini društvene skupine omogućujući specifičnu komunikaciju posredne semantike. Slušanje glazbe jedan je od prvih triju izbora mladih prilikom odabira aktivnosti za provođenje slobodnog vremena, a količina provedenog vremena uz glazbu potvrđuje važnost glazbe u životu mladih. Glazba pruža brojne načine za izražavanje emocionalnih stanja i služi kao alat za gradnju identiteta pojedinca jer upravo kroz emocije koja glazba pobuđuje pojedinac može bolje upoznati sebe. Važ-no komunikacijsko sredstvo među mladim ljudima upravo je glazba, a ona koja se koristi kao e-mocionalna regulatorna strategija pomaže adolescentima regulirati svoje raspoloženje i izražava njihove pozitivne i negativne osjećaje u osobnom i društvenom kontekstu. Glazba se smatra druš-tvenom koristi pomoću koje adolescenti sklapaju prijateljstva, održavaju odnose i unaprjeđuju druš-tvene i životne vještine. Ona je mladima jedna od najčešćih tema za razgovor i ima značajnu ulogu u formiranju prijateljstava i romantičnih veza, jer predstavlja važnu stavku vlastitog socijalnog i-dentiteta. |