Alternativne škole donose različite pedagoške pristupe usmjerene na individualni razvoj djeteta, potičući divergentno i kritičko razmišljanje te pripremajući ih za suvremeno društvo. Te škole promiču demokratsko okruženje i aktivno sudjelovanje učenika, roditelja i učitelja. Primjer takvih škola je waldorfska škola s 1270 škola diljem svijeta, od čega 862 u Europi. U Hrvatskoj postoje tek tri waldorfske škole, što sugerira ograničen interes za alternativnim obrazovanjem. Unatoč privatnom financiranju i maloj državnoj podršci, roditelji i građani pokazuju rastući interes za takvim školama i waldorfskom pristupu. Udruge i građanske inicijative igraju ključnu ulogu u promicanju obrazovnog pluralizma u Hrvatskoj. Postojeće alternativne pedagoške ideje utječu na razvoj kurikuluma državnih škola u Europi i pedagošku kulturu učitelja. Unatoč prisutnosti različitih alternativnih škola u Europi, Hrvatska još uvijek nije usvojila pedagoški i didaktički pluralizam u svojim školama. Intervju, proveden s profesorom humanističkih znanosti, doktorandom pedagogije, učiteljem glavne nastave i ravnateljem u Waldorfskoj školi u Osijeku Srđanom Ferenčakom, pokazuje da državna tijela nisu visoko zainteresirana za alternativno obrazovanje ili njegovo sufinanciranje. Ključno je dopustiti slobodu izbora u obrazovanju, što bi unaprijedilo kvalitetu i pluralizam obrazovne ponude u Hrvatskoj. Stvaranje zakonskog okvira za financiranje alternativnih škola bio bi značajan korak prema usklađivanju s obrazovnim standardima Europske Unije i podržalo slobodno i demokratsko društvo.