Lažne vijesti, dezinformacije i ostali oblici lažnih i netočnih informacija predstavljaju ozbiljan problem današnjeg digitalnog društva. Lažne vijesti su informacije koje se prezentiraju kao činjenice te su stvorene da bi obmanule javnost i ostvarile nečiji interes, poput ekonomskog ili političkog. Dezinformacije se često koriste za manipulaciju javnosti i diskreditiranje medija i same novinarske prakse. Takve vrste informacija mogu utjecati na političke procese, kao što je bio slučaj s američkim predsjedničkim izborima 2016. godine i referendumom o izlasku Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije (Brexit). Umjetna inteligencija ima sve veću ulogu u stvaranju i širenju dezinformacija, ali isto tako može biti korištena za suzbijanje njihovog širenja i utjecaja. Algoritmi strojnog učenja koriste se za identifikaciju lažnih računa na društvenim mrežama i detekciju netočnih i neistinitih informacija. Međutim, trenutni sustavi nisu dovoljno razvijeni da bi se mogli u potpunosti osloniti na njih te je važno razvijati kritičko mišljenje potrebno za procjenjivanja izvora informacija. Chatbotovi, računalni programi s kojima ljudi mogu komunicirati putem sučelja za chat, mogu se koristiti kao alati za educiranje o dezinformacijama. Mogu pružati osnovne informacije o dezinformacijama i ostalim vrstama informacijskog poremećaja i savjetovati korisnike kako provjeriti vjerodostojnost informacija. Također, sustavi za provjeru točnosti informacija, koji provjeravaju, analiziraju i ispravljaju informacije, igraju važnu ulogu u borbi protiv dezinformacija