Tema ovoga rada oslanja se na fenomen stereotipa koji se vežu uz knjižničarsku struku. Negativna slika o knjižničarima postoji već godinama, a nastala je iz nerazumijevanja knjižnica i knjižničarske djelatnosti. Na stvaranje negativne slike o knjižničarima znatno je utjecala i filmska industrija prikazom takvih likova sa specifičnim karakteristikama. Stereotipi koje je javnost stvarala određivala je knjižničarstvo kao žensku profesiju. Prema stereotipima, knjižničarke su uglavnom 'usidjelice', sramežljive ljubiteljice knjiga, žene srednjih godina koje nose naočale i čija je kosa svezana u punđu. Tek pokoji muškarac koji se bavi knjižničarstvom u filmovimaje prikazan kao neambiciozna osoba koja nije uspjela puno postići u životu i često ih se određuje kao homoseksualce. Posljednjih par godina stereotipi o knjižničarima počinju se mijenjati. Neki su stereotipi ipak ostali, ali u posljednje vrijeme postoji sve više muških knjižničara, veća je uporaba računala u knjižnicama, knjižničari su prikazani većim avanturistima, nego što je bio slučaj ranije. Zbog opterećenosti stereotipima knjižničari su sami počeli stvarati nove, alternativnije stereotipe kako bi suzbili one tradicionalne. Ovim se radom želi pokazati kako je jedini način promjene stereotipa, odnosno suzbijanje negativne percepcije knjižničara u javnosti upoznavanje društva s knjižnicom i bolje razumijevanje knjižničarske profesije.