Cilj ovoga rada jest istražiti na koji način su narodne knjižnice u Slavoniji i Baranji prilagodile svoje knjižnične službe i usluge u vrijeme pandemije virusa SARS-CoV-2. Rad se sastoji od teorijskog i istraživačkog dijela. U teorijskom dijelu opisana je uloga knjižnica u 21. stoljeću, važnost funkcije planiranja u kriznim situacijama, povijest odabranih narodnih knjižnica u Slavoniji i Baranji te utjecaj pandemije virusa Covid-19 na njihovo poslovanje. Teorijskim i istraživačkim dijelom obuhvaćene su sljedeće narodne knjižnice: Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Hrvatska Narodna knjižnica i čitaonica Našice, Gradska knjižnica Vukovar, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci, Gradska knjižnica Slavonski Brod, Gradska knjižnica Nova Gradiška, Gradska knjižnica Požega te Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica. Jedan dio istraživanja proveden je metodom osobnog intervjua s voditeljima navedenih knjižnica. Pitanja sadržana u intervjuu bila su otvorenog tipa. Intervjui su transkribirani, obrađeni metodom analize sadržaja te navedeni u središnjem dijelu rada. Drugi dio istraživanja sastojao se od analize Facebook profila knjižnica u Slavoniji i Baranji. Time se željelo saznati na koji način su narodne knjižnice predstavile postojeće i nove usluge svojim korisnicima. Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako su narodne knjižnice pronašle nove načine pružanja tradicionalnih usluga te ponudile nekoliko novih usluga u skladu sa zahtjevima poslovanja u zadanim uvjetima. Osim toga, moguće je zaključiti kako su se sve navedene knjižnice uspješno prilagodile zahtjevima kriznog vremena i svojim korisnicima kontinuirano pružale pravovremene i relevantne informacije. Ovaj rad primjerima dobre prakse može pomoći u djelovanju ostalim knjižnicama i srodnim ustanovama ukoliko se nađu u sličnim okolnostima.