Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos budućeg radnog selfa i psiholoških te ponašajnih karakteristika poput osobina ličnosti, uključivanja u nepoželjna organizacijska ponašanja, sklonosti moralnom distanciranju te odgovora u zadatku Igre diktatora. Također, istraživanjem se provjerila povezanost navedenih karakteristika koje bi mogle pomoći u prepoznavanju tzv. uhljeba – osoba koje su do radnog mjesta došle putem rodbinskih veza ili političkom participacijom, a povezuju se s radom u javnom sektoru i nezadovoljavajućim kompetencijama za to radno mjesto. Budući radni self odnosi se na mentalnu reprezentaciju sebe u budućnosti koja objedinjuje pojedinčeve želje i težnje povezane s radnim mjestom. Moguće je kako je upravo tendencija prema uhljebljivanju povezana s budućim radnim selfom. Istraživanje je provedeno na uzorku od N = 196 studenata Sveučilišta u Osijeku. Rezultati istraživanja pokazali su značajnu pozitivnu korelaciju između salijentnosti budućeg radnog selfa te osjetljivosti bihevioralno aktivacijskog sustava. Nadalje, nisu pronađene statistički značajne razlike u ispitanim psihološkim i ponašajnim karakteristikama s obzirom na preferirani sektor rada. K-means klaster analiza je pokazala razlike između pretpostavljena četiri klastera s obzirom na elaboriranost radnog selfa i organizacijsku devijantnost te je moguće da bi upravo ove dvije karakteristike mogle biti indikativne u prepoznavanju tendencije prema uhljebljivanju. Važno je naglasiti kako se radi o eksplorativnom istraživanju stoga nije opravdano generalizirati dobivene rezultate na ukupnu studentsku populaciju te su potrebna daljnja istraživanja kako bi se ispitao odnos budućeg radnog selfa i tendencije prema uhljebljivanju.