Rad se bavi dubrovačkim građanstvom u periodu renesanse na osnovi historiografske literature i objavljenih izvora. Najprije se opisuju osnovna obilježja renesanse, političke, ekonomske, socijalne i kulturne prilike Dubrovnika u 15. i 16. stoljeću te pojmovi građanstva i građanina. Opisuje se postanak i razvoj dubrovačkog građanstva od 11. stoljeća pa sve do perioda renesanse, navode se oblici upravljanja komunom i društvene promjene koje su se dogodile. Nadalje, govori se o građanskoj časti, pravima koja je ona donosila te o dodjeljivanju prava građanstva, kao i o građanstvu pred sudom. Također, obrađuje se odnos građana i vlastele iz specifične dubrovačke situacije. Daje se popis poslova kojima se bavio građanski sloj te se izdvajaju najznačajnija imena gospodarskog života grada. Posebno poglavlje posvećeno je dubrovačkim bratovštinama kao glavnim udruženjima građana. Najviše se ističu bratovštine sv. Antuna i sv. Lazara, čiji su članovi bili najuspješniji dubrovački trgovci i pomorci. Opisuje se i želja građana za ulaskom, proces njihova primanja i propadanje procesa ulaska u redove vlastele. Rad donosi i opis dubrovačke svakodnevice iz čega su utvrđene neke osobitosti dubrovačkog renesansnog društva u cjelini.