Kao temu svog diplomskog rada izabrala sam, na prijedlog mentora, izv. prof. dr. sc. Vladimira Karabalića, pismeno prevođenje socioloških tekstova s njemačkog na hrvatski jezik. Smatram da specifičnosti prevođenja socioloških tekstova u Hrvatskoj još nisu dovoljno istražene, što često rezultira prijevodima loše kvalitete. Rad bismo mogli podijeliti na dvije međusobno povezane, ali ipak različite tematske cjeline. U prvome sam dijelu rada opisala karakteristike jezika i stila sociologije, izazove koji očekuju prevoditelja prilikom prevođenja takvih tekstova te ciljnu publiku, čimbenik koji je od iznimne važnosti kada govorimo o prevođenju bilo kakvih tekstova. Pri tome sam se osvrtala na vlastiti prijevod članka sociološko-translatološke tematike pod nazivom »Nepočešljane misli o kulturi prevođenja u Hrvatskoj« (u originalu: »Unfrisierte Gedanken zur kroatischen Translationskultur«). U drugome sam dijelu rada analizirala spomenuti prijevod i polazišni tekst prema modelu koji predlaže Christiane Nord u svome djelu Textanalyse und Übersetzen. Po uzoru na njezin model, analizirala sam unutarnje i vanjske faktore teksta koji pomažu prevoditelju pri otkrivanju namjere autora, pri izboru prevoditeljskih strategija i sl. Kao primarnu literaturu koristila sam, između ostalog, djela Fachübersetzen – Ein Lehrbuch für Theorie und Praxis (Stolze 2009.), Textanalyse und Übersetzen (Nord 1995.) i druga djela koja se bave prije svega problematikom jezika i stila sociologije. Smatram da sam u ovome radu uspjela prikazati glavna obilježja socioloških tekstova i njihove specifične zahtjeve koje postavljaju pred prevoditelja te da sam na uspješan način izvršila analizu vanjskih i unutarnjih faktora teksta, koja nam uvelike može pomoći pri prevođenju tekstova bilo koje vrste i tematike, pa tako i pri prevođenju socioloških tekstova.