U ovom će se radu pojasniti temeljni koncepti organizacije informacija te će se analizirati i usporediti abecedni i klasifikacijski predmetni jezici. Kako bi se dobila ideja o tome što je potrebno kako bi se opisala tema djela, na početku će se kratko pojasniti stručna obrada knjižnične građe u sklopu čega i sadržajna obrada građe. Kao primjer abecednog predmetnoga jezika pojašnjene su predmetne odrednice te tezaurus. Kako bi se pojasnile predmetne odrednice, analizirana su dva popisa predmetnih odrednica, LCSH i MeSH. Teraurus se pojašnjava na primjeru ERIC tezaurusa. Nadalje, pojašnjavaju se klasifikacijski predmetni jezici te se za primjer obrađuju Deweyeva decimalna klasifikacija i Univerzalna decimalna klasifikacija. Sustavi za označivanje, među koje ubrajamo rječnike, klasifikacije i predmetne sustave, podložni su promjenama. S predmetnom analizom građe dolazi i do raznih problema pa će se u ovom radu na primjeru građe iz filmske umjetnosti koja je bila obrađena u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu dobiti uvid u riješavanje problematike kod predmetne obrade građe. S obzirom na razvoj interneta i rast broja informacija prepoznata je i važnost predmetnoga pristupa informacijama. Opisan je razvoj mrežnih tehnologija i važnost knjižnične klasifikacije kada je u pitanju mrežna organizacija informacija. Na kraju rada, detaljno će se usporediti klasifikacijski i abecedni predmetni jezici, sličnosti i razlike dvaju predmetnih jezika te će se iznijeti zaključak na temelju prethodno iznesenih informacija.