Paginacija
-
-
Psihosocijalna prilagodba osoba s intelektualnom onesposobljenošću
-
Mihaela Stojanović Intelektualna onesposobljenost je administrativni naziv za ispodprosječno intelektualno funkcioniranje te je okarakterizirano pojavom ograničenog adaptivnog, socijalnog, ali i kognitivnog funkcioniranja. Navedena ograničenja osobama s intelektualnom onesposobljenošću otežavaju psihosocijalnu prilagodbu u okolini kojoj pripadaju. Kako bi ove osobe prevladale prepreke s kojima se svakodnevno susreću, prijeko su im potrebni socijalni odnosi koji su od temeljne važnosti za zdrav...
-
-
Psihosocijalna prilagodba osoba sa senzornim oštećenjima
-
Ivona Vaselek Putem osjetila osoba prima informacije iz okoline i unutrašnjosti tijela. Sposobnost prepoznavanja i razlikovanja podražaja te pravilnog reagiranja na iste važan je dio svakodnevice koji se odvija na razini nesvjesnog. Kako bi do toga došlo naš mozak mora odraditi veliki broj operacija koje se nazivaju senzorna integracija. Senzorna integracija je sposobnost mozga da obradi i organizira sve osjetne podražaje u skladnu cjelinu kako bi osoba mogla adekvatno reagirati na iste. Ispravna...
-
-
Psihosocijalna prilagodba slijepih i slabovidnih osoba
-
Sanda Mucić Osjetilo vida dominantno je ljudsko osjetilo putem kojega dobivamo 85 % informacija i temelj je kognitivnog, motoričkog, socijalnog i emocionalnog razvoja. Gubitkom vida nastaje određena neravnoteža u razvoju i funkcioniranju čovjeka. Oštećenje vida nije samo medicinski problem jer zahvaća cjelokupan razvoj i život pojedinca. Tijekom prilagodbe na oštećenje slijepe i slabovidne osobe stalno su izložene različitim psihološkim i socijalnim izazovima. Psihološki učinak...
-
-
Psihosocijalne determinante ovisnosti o drogama
-
Maja Knez Istraživanje je provedeno kako bi se ispitale neke psihosocijalne determinante ovisnosti o drogama, odnosno razlika između skupine ovisnika i ne-ovisnika u osobinama ličnosti, stupnju privrženosti roditeljima i percepciji podrške socijalne okoline. Prigodan uzorak činilo je 50 ovisnika (6 aktivnih ovisnika, 35 u rehablitaciji, 5 u resocijalizaciji i 4 liječena ovisnika koji rade u ustanovama za liječenje ovisnosti) i 50 ne-ovisnika odabranih u uzorak na temelju dobi i obrazovanja....
-
-
Psihosocijalne intervencije u radu s traumatiziranim osobama
-
Vanja Gorjanac U radu se razmatra važnost psihosocijalnih intervencija kao vida pružanja pomoći traumatiziranim osobama i stanovništvu u poslijeratnim zajednicama. Definirani su osnovni pojmovi koji se odnose na traumatski događaj, te shvaćanje traumatizacije u okviru različitih modela. Razmotrene su vrste psihosocijalnih intervencija, kao i njihovo značenje u procesu oporavka pojedinca. Dio rada daje odgovor na pitanje na koje se sve načine i kojim sve metodama mogu provoditi psihosocijalne...
-
-
Psihosocijalne odrednice socijalne anksioznosti studenata
-
Izabela Hruška Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu nekih psiholoških i socijalnih odrednica u objašnjenju socijalne anksioznosti studenata. Istraživanje je provedeno online na uzorku od 303 studenta. Psihološke odrednice socijalne anksioznosti uključene u ovom ispitivanju bile su temperament (ispitan Skalama temperamenta; Cloninger i sur., 1993), zadovoljstvo tjelesnim izgledom (ispitano Skalom zadovoljstva tjelesnim izgledom) i samopoštovanje (ispitano Rosenbergovom skalom samopoštovanja;...
-
-
Psihosocijalni aspekti raka dojke
-
Ivona Rudan Ovaj rad se bavi područjem psihosocijalne prilagodbe bolesnica na oboljenje od raka dojke. Rak dojke danas je vrlo čest oblik raka u žena i izaziva brojne psihičke poteškoće kod oboljelih. Doživljava se kao sinonim tjelesnog izobličenja, pad ženstvenosti i seksualne poželjnosti zbog značajne uloge dojke u ženinom životu. Spoznaja o obolijevanju od karcinoma je traumatski događaj koji u oboljelih žena može izazvati odgovore u obliku straha, depresije, ljutnje, bespomoćnosti,...
-
-
Psihosocijalni prediktori namjere studenata za odlaskom iz zemlje
-
Tena Fereža Cilj ovog istraživanja bio je istražiti psihosocijalne prediktore namjere za odlazak iz zemlje i poduzimanja konkretnih koraka za odlazak iz zemlje kod studenata završnih godina studija i apsolvenata te ispitati eventualne spolne razlike, a zatim dobiti konkretnije informacije o izvorima (ne)zadovoljstva životom u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 356 studentica i studenata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, čiji se raspon dobi kreće od 22 do 42 godine. Rezultati su...
-
-
Psihotični poremećaji
-
Ena Štrk Psihotični poremećaji čine jednu od skupina duševnih poremećaja, a očituju se smetnjama ponašanja, mišljenja i emocija uz čestu pojavu sumanutosti i halucinacija. Iako se simptomi psihotičnih poremećaja mogu pojaviti i u zdravoj populaciji, smatra se da su uglavnom povezani s postojanjem stvarnog psihotičnog poremećaja. Uz neuralne promjene, mogu biti uzrokovani i korištenjem psihoaktivnih tvari, traumatskim ozljedama mozga, poremećajima raspoloženja i drugim. Također, nisu...
-
-
Publicistički funkcionalni stil i intervju
-
Paula Štefan Hrvatski standardni jezik kao jezik hrvatske polifunkcionalne javne komunikacije raslojava se na stilove. Svrha je rada upoznavanje s obilježjima publicističkog stila i njegovim žanrovima. Posebna je pozornost usmjerena jednom od njegovih žanrova, intervjuu. U radu se polazi od definiranja intervjua u kroatističkoj jezikoslovnoj literaturi te njegovu sagledavanju kao istraživačke metode. Navode se vrste intervjua prema stupnju strukturiranosti, broju sudionika i načinu provedbe....
-
-
Publicistički stil u školskim časopisima
-
Lidija Šimunović Publicistički je stil najsloženiji funkcionalni stil hrvatskoga jezika, a ovaj rad analizira njegova jezično-stilska obilježja na konkretnome korpusu – u osnovnoškolskim i srednjoškolskim časopisima. Časopisni korpus čine četiri osječka školska časopisa – dva iz osnovnih škola i dva iz srednjih škola. Kriterij korpusnoga odabira bila je koncepcijska različitost uvjetovana obrazovnim stupnjem, smjerom i medijskim oblikom objavljivanja. S obzirom na to, za analizu su...
-
-
Publikacije Muzeja Slavonije
-
Bruno Koški U ovom se radu govori o publikacijama Muzeja Slavonije u Osijeku. U prvom dijelu rada govori se o muzejima općenito te se donose različite definicije muzeja s gledišta poznatih teoretičara muzeologije. Te definicije objedinjuju neke od temeljnih funkcija muzeja, te prikazuju, na manje ili više izravan način, postojanje funkcije publiciranja/komuiniciranja u svakoj. Prvo poglavlje u radu sadrži tri potpoglavlja od kojih prvo govori o ustanovi muzeja kroz definicije i promišljanja...
Paginacija
