U radu propitujem rod shvaćen od strane feminista. Rod je uveden u dirskurs o ženskom pitanju sa svrhom pojašnjavanja rodnih uloga, na temelju kojih je dan prikaz nejednakosti između muškaraca i žena u patrijarhalno uređenom društvu. Feministi patrijarhalni sustav vežu uz pojmove poput dominacije, opresije i androcentrizma. Analiza djela jedne od najznačajnih feministica Simone de Beauvoir pokazala je da za nju rod nije rezultat spola, niti je fiksiran kao pojam. Ta nefiksiranost roda rod čini podložnim dekonstrukciji. Većina feminista smatra rod kulturološkim konstruktom, no Judith Butler je izvršivši dekonstrukciju pojma roda zaključila da je rod nešto nefiksirano, nešto što konstantno nastaje neprestanim činjenjem, odnosno izvođenjem uloga. Istaknuta hrvatska feministica Jasenka Kodrnja je analiziravši iz rodne perspektive definicije čovjeka u različitim rječnicima došla do zaključka da se iza krinke univerzalnosti čovječanstva krije rodno određeni i hijerarhijski strukturirani sistem u kojem je žena ono Drugo, a samo muški rod je uzdignut na razinu univerzalnosti. Baveći se filozofijom i rodom Veljak je zaključio da je apsolutizacija rodnih razlika krivac za patrijarhalno uređenu hijerarhizaciju ljudskih bića, jer svaka apsolutizacija vodi ka zanemarivanju pluraliteta rodnog ili bilo kojeg drugog identiteta. Veljak zagovaranjem ukidanja apsolutizacije muškosti i ženskosti te zagovaranjem prihvaćanja pluralno diferenciranih identiteta dijeli mišljenje s trećom strujom feminista kojima je u cilju dekonstrukcija patrijarhalno shvaćenih podjela rodova. U radu su propitane artikulacije roda koje vode ka zaključku da rod nije određen kao stabilna kategorija, no pridonio je eskalaciji u promišljanju o rodnim odnosima moći i položaju žena u patrijarhalno uređenom društvu.