Još tijekom prošlosti, starine koje su se prenosile generacijama imale su visoku vrijednost u društvu te se takve predmete nastojalo što duže prenositi u originalnom obliku. Takav originalan izgled nekog predmeta predstavljao je neprocjenjivu vrijednost koju se moralo zaštititi i osigurati uvjete u kojima bi se takvi predmeti očuvali i ostali neoštećeni. Društveni i gospodarski razvoj promijenio je odnose u pogledu zaštite i očuvanja kulturne baštine te su takvi kulturni predmeti postali zakonski regulirani kao kulturna dobra koja uživaju osobitu zaštitu u Republici Hrvatskoj. Takva kulturna dobra upisuju se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod različitim Listama kojima kulturno dobro pripada. Moderno razdoblje i razvoj tehnologije utjecao je na sve vrste djelatnosti pa tako i na djelatnosti vezane uz očuvanje i pružanje podataka o kulturnim dobrima, što je i glavni cilj Registra kulturnih dobara. Nekad, fizička knjiga koja je predstavljala Registar dobara, danas je prilagođena tehnološkim zahtjevima korisničke zajednice, ali i potrebe za širokom dostupnosti podataka o kulturnoj baštini. Ministarstvo kulture i medija je na svojim službenim mrežnim stranicama korisnicima te svim zainteresiranima omogućilo pristup svojevrsnoj mrežnoj tražilici kulturnih dobara Republike Hrvatske. Mrežno dostupan Registar kulturnih dobara i podataka o njima ima potencijalnu mogućnost produbljivanja odnosa i svijesti o važnosti kulturnih dobara u svijesti pojedinca. Takav Registar treba biti u potpunosti transparentan i dostupan svima zainteresiranima te je upravo iz tog razloga on baza podataka koja se svakodnevno izmjenjuje, nadopunjava i koristi.