Pojavom pandemije koronavirusa promijenio se način poslovanja knjižnice te se ustrajno radilo na organizaciji knjižničnog poslovanja koje bi uspješno i učinkovito odgovorilo na nove izazove korištenja i zaštite knjižnične građe. Knjižničnu je građu potrebno sustavno i učinkovito štititi, a novonastala je situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa donijela nove korake u preventivnoj zaštiti kako korisnika tako i osoblja te same knjižnične građe koju koriste i koja se pohranjuje u prostorima knjižnica. Papirna građa podložna je propadanju utjecajem raznih vanjskih čimbenika, namjernih ili slučajnih. Pogoršavanjem situacije tijekom razvoja pandemije koronavirua dezinfekcijska sredstva postaju nužna za korištenje od strane korisnika i osoblja, ali ujedno predstavljaju i nove mogućnosti oštećenja papirne građe. Iz toga proizlazi izazov korištenja knjižnične građe bez riskiranja trajnih oštećenja potencijalno uzrokovanih nepravilnim korištenjem dezinfekcijskih sredstava. Kao još jedan veliki izazov, knjižnice se suočavaju s promjenom u poslovanju u odnosu na svoje korisnike, a ponajviše u osiguravanju dostupnosti knjižničnog fonda. Ograničavanjem dozvoljenog broja korisnika u prostorima knjižnice, korisnici sve više posežu za digitalnim sadržajima koje je moguće pronaći na stranicama knjižnice. Virtualno okruženje u kriznim se situacijama pokazalo kao najučinkovitije pa je tako i knjižnica svoje sadržaje odlučila postaviti na višu razinu. Knjižnični portali postaju sve bogatiji informacijama i projektima, a uz knjižnične, otvaraju se i brojni drugi portali koji svoje sadržaje usmjeravaju na pružanje informacija za vrijeme pandemije. Digitalizaciju građe iz aspekta zaštite građe moguće je promatrati kao odgovor knjižnica na pandemiju koronavirusa. Knjižnice su povećale broj projekata digitalizacije kako bi korisnicima omogućile pristup sadržajima te su na taj način bile u mogućnosti određene primjerke građe dodatno zaštititi budući da se izvorna građa nije morala izlagati potencijalnim oštećenjima.