Pozitivni rezultati modela balanced scorecard ostvareni u razvijenim područjima potaknuli su istraživanje njegove eventualne primjene na području visokoškolskih knjižnica. U radu će se razmatrati uspješnost poslovanja knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku prema odabranim pokazateljima IFLA-inog Priručnika o mjerenju uspješnosti poslovanja na temelju balanced scorecard pristupa. Pritom se polazi od teoretskih razmatranja o samom vrednovanju knjižničnih službi i usluga kao instrumentu kojim se prikupljaju i analiziraju podaci na temelju kojih se donose odluke od iznimne važnosti za visokoškolske knjižnice. Upravo model balanced scorecard procjenjuje poslovanje i uspješnost polazeći od četiri osnovne razine: financijske, marketinške, interne i organizacijske. Iako je taj model prvenstveno razvijen za potrebe komercijalnog sektora, sve ga više u svom poslovanju koriste i neprofitne organizacije poput knjižnica. Nadalje, rad se osvrće i na načine vrednovanja, odnosno nedostatke vrednovanja, u hrvatskim knjižnicama. U istraživanju su odabrani i praćeni sljedeći pokazatelji: broj sjedećih mjesta po glavi stanovnika, omjer primljenih i poslanih zahtjeva za međuknjižničnom posudbom, broj djelatnika po glavi stanovnika, stupanj zauzetosti radnih mjesta u knjižnici, ukupan broj posudbi u godini dana podijeljen s brojem osoba u primarnoj korisničkoj populaciji, aritmetička sredina broja prinovljenih jedinica građe koje je djelatnik obradio u definiranom razdoblju, broj posjećenih seminara za usavršavanje po djelatniku te postotak sredstava dodijeljenih knjižnici od postotka ukupnih sredstava matične organizacije. Kroz navedenih osam pokazatelja i Google Analytics, instrument koji omogućuje praćenje posjećenosti mrežnih stranica Knjižnice, nastojala se dokazati uspješnostposlovanja knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku.