Naslov je ovog diplomskog rada Od strukturalne lingvistike do filozofije jezika. U glavnom dijelu rada objašnjen je utjecaj strukturalne lingvistike, kao dominantnog lingvističkog pravca dvadesetog stoljeća na razvoj filozije jezika kao discipline, i to kroz reprezentativna djela lingvista Ferdinanda de Saussurea i filozofa jezika Ludwiga Wittgensteina. Osnovu diplomskog rada čine četiri međusobno povezana poglavlja koja se dijele na potpoglavlja. Prvo čini Uvod u tematiku diplomskog rada. U drugom poglavlju naslovljenom Strukturalizam Ferdinanda de Saussurea iznosim Saussureovu perspektivu jezika kao sustava kroz njegove slavne dihotomije. Temelj ovog poglavlja čini Saussureov Tečaj opće lingvistike koji je u to doba izazvao pravo obilje ideja pod čijim su utjecajem izrasle brojne discipline i škole, među kojima je i semiotika, disciplina temeljena upravo na de Saussureovu pojmu jezičnog znaka. Neizostavan dio ovog poglavlja jest i pojam 'jezične djelatnosti', gdje Saussure razlikuje jezik od govora. Treće poglavlje nosi naslov Jakobson vs. Saussure te iznosi sličnosti i razlike u učenjima dvaju značajnih europskih strukturalista. Ovo poglavlje donosi još i Jakobsonov model komunikacije, te šest jezičnih funkcija. U četvrtom poglavlju naslovljenom Strukturalizam, semiotika i filozofija jezika dovodim u svezu upravo tri navedene discipline kao i razliku između filozofije jezika i lingvistike. U posljednjem poglavlju koje je naslovljeno Filozofija jezika Ludwiga Wittgensteina, tematiziram razliku između dva za filozofiju jezika značajna djela, a to su Tractatus logico-philosophicus i Filozofijska istraživanja, u kojima ćemo uvidjeti Wittgensteinov obrat od ideje jezika kao slike svijeta do slike jezika kao igre. Na kraju donosim Zaključak, Popis ilustracija te Popis literature.