prikaz prve stranice dokumenta Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja
  Preuzmi
PDF 631.44 KB
završni rad
Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja
2017. urn:nbn:hr:142:938367
Mikulaj, Kornelija
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Odsjek za psihologiju

Citirajte ovaj rad

Mikulaj, K. (2017). Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367

Mikulaj, Kornelija. "Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367

Mikulaj, Kornelija. "Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367

Mikulaj, K. (2017). 'Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, citirano: 25.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367

Mikulaj K. Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet; 2017 [pristupljeno 25.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367

K. Mikulaj, "Epigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Osijek, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:142:938367
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovEpigenetska osnova velikog depresivnog poremećaja
Naslov (engleski)Epigenetic basis of Major depressive disorder
AutorKornelija Mikulaj
MentorHrvoje Lepeduš (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
(Odsjek za psihologiju)
Osijek
Datum i država obrane2017-09-20, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Biološka psihologija
Sažetak
Veliki depresivni poremećaj (eng. Major Depressive Disorder; MDD) jedan je od najčešćih psihosomatskih poremećaja koji pokazuje izraženu tendenciju porasta, zbog čega se predviđa da bi do 2020. godine mogao postati drugi najveći zdravstveni svjetski problem. Klinička fenotipizacija depresivnog poremećaja vrlo je heterogena, što ukazuje na njegovu etiološku složenost. Mogući razlozi za ovakav ishod jesu ti što u etiologiji depresivnog poremećaja najvjerojatnije sudjeluje veliki broj gena s malim pojedinačnim doprinosom kliničkim fenotipovima. Rastući broj istraživanja u posljednjih 10-ak godina ukazuje na mogućnost da bi epigenetski mehanizmi regulacije genske ekspresije (međuovisne promjene obrazaca metilacije/demetilacije DNA molekule i acetilacije/deacetilacije histonskih proteina, te djelovanje različitih nekodirajućih molekula RNA), mogli imati ključnu ulogu u nastanku i liječenju ovog psihičkog poremećaja, kao poveznica između bioloških i ostalih čimbenika koji uzrokuju depresiju. Rezultati istraživanja pokazuju da mnogi antidepresivi koji se koriste u terapiji depresivnog poremećaja imaju direktni epigenetski učinak, čime se otvara potpuno novo poglavlje u razumijevanju patogeneze depresivnog poremećaja i učinkovitosti terapije antidepresivima. Također očekuje se i razvoj novih psihofarmaka čije bi se djelovanje temeljilo na epigenetskim modifikacijama visoko specifičnim za depresivni poremećaj, što bi omogućilo efikasniju terapiju i bolje praćenje učinka liječenja i eventualnih nuspojava.
Sažetak (engleski)
Major Depressive Disorder (MDD) represents one of the most common psychosomatic disorder and it reveals the strong increase tendency. So, it would be expect to become second major world health problem by the year 2020. The clinical phenotyping of MDD reveals great heterogenety of MDD what points to its etiological complexity. Probable cause for such outcome was due to large number of genes with minor solitary contribution to MDD etiology and clinic phenotypes. Increasing number of MDD research during last decade indicated that epigenetic regulatory mechanisms of genes expression (mutual changes in methylation/de-methylation of DNA and histone acetylation/de-acetylation patterns on the other side, as well as the role of different noncoding RNA molecules) might have the crucial role in pathogenesis and healing this mental disorder, since they were highlighted as probable link between biological and other MDD causing factors. Further, it was shown that most of usually utilized antidepressants used in MDD therapy had direct epigenetic effects what open completely new chapter in the appreciation of the MDD pathogenesis and antidepressant performance. Correspondingly, the development of new psychoactive drugs that should have epigenetic action mechanism highly specific for MDD would enable much efficient therapy as well as better monitoring of its results and possible side-effects.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:142:938367
Studijski programNaziv: Psihologija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) psihologije (univ. bacc. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2017-12-05 10:58:55