Osobama s posebnim potrebama kao knjižničnim korisnicima počelo se baviti još 30-ih godina prošloga stoljeća kada je pri IFLA-i osnovana Sekcija za knjižnične služne i usluge za osobe s posebnim potrebama. Međutim, o gluhim i nagluhim osobama, skupini koju čini gotovo 275 milijuna osoba, kao pojedinačnoj skupini korisnika počelo se govoriti tek 80-ih godina, a prve Smjernica za knjižnične službe i usluge za gluhe izdane su 1991. godine. U Hrvatskoj se tim pitanjem počelo baviti mnogo kasnije. Ovaj rad daje pregled najznačajnijih sekcija u okviru knjižničarskih udruženja, standarda i smjernica koje nude savjete za uspješno i kvalitetno pružanje usluga gluhim i nagluhim korisnicima. Nadalje, dan je kratak uvid u informacijske potrebe gluhih i nagluhih osoba kao knjižničnih korisnika te su prikazani primjeri dobre prakse kao primjer drugim knjižnicama. Rad donosi i kratki pregled IFLA-inih smjernica za knjižnične usluge namijenjene gluhim i nagluhim osobama te savjete ASCLA- e (Association of Specialized and Cooperative Library Agencies) koji olakšavaju komunikaciju sa spomenutim korisnicima. Prikazana je i Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba "Dodir" koja ima vrijedno iskustvo u radu s gluhoslijepim osobama. Navođenjem dobrih primjera rada knjižnica s gluhim i nagluhim osobama u svijetu i Hrvatskoj prikazana je mogućnost prevladavanja barijera i problema prilikom zadovoljavanja njihovih informacijskih potreba